Ivanu Milić iz Prologa i Jakova Vrselju iz Priluke možemo smatrati krivcima što su crne svinje najprije stigle u livanjski kraj a onda selekcijskim uzgojem postale "Dinarske crne svinje", kako su ih oni nazvali. Trenutačno imaju stotinjak ženki i 15 hektara zemljišta pod zakupom, piše BHRT.
"Krenuli smo s time zato što je laka za uzgoj. Radi se o svinji koja ne traži puno prehrane, isključivo se hrani u prirodi. To su njene prednosti. Nije osjetljiva na hladnoću i nema intervencije veterinara. Već deset godina mi nemamo nijednu intervenciju veterinara", govori Ivana Milić inicijatorica uzgoja crne svinje.
Jakov i Ivana vjeruju u budućnost uzgoja crne svinje i spremni su svakoga koga to zanima poduprijeti podmlatkom, edukacijom i svakom drugom pomoći.
"Ja sam se prije dvije godine vratio u Livno. Živio sam u Njemačkoj preko trideset godina i bavio se ugostiteljstvom. Iz ljubavi prema rodnom kraju sam se vratio.(...) Točno je da je to bila Fajferica, mi smo tu križanjem došli do ove pasmine i to je Dinarska crna svinja", govori Jakov Vrselja, pokretač uzgoja crne svinje.
Prednosti uzgoja crne svinje prepoznala je i obitelj Bodulušić iz Brine. Svi članovi su uključeni i vrlo su zadovoljni.
"Počeli smo prije dvije godine. Trenutačno imamo šest ženki. Imali smo loše iskustvo s bijelim svinjama zato što je kod nas jaka zima i došlo je do uginuća par okota i onda smo shvatili da su crne svinje otpornije", govori Marija Bodulušić s farme Bodulušić.
Da ne treba strahovati za tržište i cijenu za ovu vrstu mesa najbolje govore činjenice. To je izuzetno tražen proizvod u restoranskoj ponudi diljem Hrvatske, a svjetski su prepoznatljivi suhomesnati proizvodi od španjolske crne svinje koji su i po tri puta skuplji od onih običnih.
Dnevnik.ba