Najveći broj posjetitelja, uz one domeće, dolazi iz susjedne Hrvatske, posebno iz Dalmacije, kazao je Feni ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle, dodavši kako je najveća posjećenost Blidinja oko Božića i Nove godine.
- Tijekom Novogodišnjih praznika imali smo glazbeni program i program dočeka na kojemu je bilo preko 2.500 ljudi. Unatoč južini i nedostatku snijega smještajni kapaciteti na Blidinju su bili popunjeni do zadnjeg mjesta – rekao je Kutle.
Iako je korona na ostali turistički sektor utjecala negativno, naglašava, na Blidinju to nije slučaj, već naprotiv, bilježi se povećan broj gostiju.
- Imamo povećan broj domaćih gostiju i gostiju iz susjednih zemalja koji upravo radi korone dolaze na Blidinje kako bi se odmorili od situacije u kojoj se svijet trenutačno nalazi – naglašava ravnatelj Parka prirode Blidinje.
Blidinje je park prirode i turističko-zdravstvena oaza smještena na području tri bh. županije. Većina smještajnih kapaciteta su privatne vikendice, ali Kutle navodi da su u planu dva objekta koja bi povećala broj ležaja na području Blidinja.
- Mi imamo par motela i popriličan broj privatnih vikendica apartmanskog sadržaja. Sprema se i planinarski dom ispod Masne Luke koji će imati 70 ležaja, te upravna kuća Parka prirode s 40 ležaja, a taj smještaj imat će 4 zvjezdice i vjerujemo da će od iduće zime to biti u uporabi – navodi.
Pritom naglašava kako se provukla priča da neće biti dozvoljena gradnja kad ovo područje bude proglašeno nacionalnim parkom pa da na Blidinju trenutačno ima nekoliko primjera divlje gradnje. No to su, smatra, problemi s kojima bi se trebale pozabaviti jedinice lokalne samouprave, a ne park prirode.
- Smještajni kapaciteti na Blidinju su zadovoljavajući jer smo mi vikend destinacija, a najveći maksimum doživimo za Novu godinu. Tijekom tjedna onaj tko dolazi, dolazi obično u svoje vikendice ili vikendice svojih poznanika – istaknuo je Kutle.
Radnim danima, naglašava, Blidinje je puno manje posjećeno, a i ne postoji hotel koji bi radio čitavo vrijeme, iako je njegova izgradnja bila planirana na stazi kao i kod ostalih skijališta, ali je to obustavljeno zbog imovinsko-pravnih odnosa.
Još jedan problem s kojim se susreću je i nepostojanje snježnih topova koji bi pomogli u produženju skijaške sezone, ali i problem koji bi se uskoro trebao riješiti.
Kutle navodi da su oni, kao park prirode, napravili cjevovod koji puni spremnik bazena s 4.000 litara, što je količina koja bi mogla sve staze pokriti slojem od 30 centimetara snijega u jednoj turi. Također, potrebna je i odgovarajuća temperatura zraka da bi to bilo funkcionalno.
- Za iduću sezonu mi bismo trebali imati 10 mobilnih snježnih topova koji bi se koristili za donji dio staze koji treba pokriti snijegom. Morat ćemo odraditi i pripremne radove kopanja kanala, a to je tek ostvarivo za iduću sezonu. Kada to zaživi, možemo slobodno reći da će Blidinje postati skijaška oaza – rekao je Kutle.
Dnevnik.ba