Problemi su, kako se navodi, rat u Ukrajini, suša, manjkavosti u proizvodnji, povijesno niske zalihe i reakcija na pandemiju. Tržišta energije diljem planeta 'provukla' su se kroz prošlu godinu, a potrošači su pretrpjeli posljedice skoka cijena, ali stvari idu još na gore.
A dolazi ljeto, koje u većem dijelu sjeverne hemisfere predstavlja vrhunac korištenja električne energije. Ove godine bit će vruće, navodi se, jer klimatske promjene jačaju 'stisak'. U dijelovima južne Azije već je toliko vruće, kako se navodi, da su temperature zraka dovoljno visoke za pečenje ribe. Znanstvenici predviđaju posebno vruće mjesece u SAD-u. Potrošnja energije će porasti kako će kućanstva i tvrtke početi uključivati klima-uređaje.
Problem je u tome što su zalihe energije toliko male da je jednostavno neće biti dovoljno za uobičajen život, a nestanci struje će ugroziti i živote u situacijama kada ne rade ventilatori ili klima uređaji koji bi olakšali da se ljudi nose s visokim temperaturama.
Azijski toplinski val prouzročio je svakodnevne višesatne nestanke električne energije, dovodeći u opasnost više od milijardu ljudi diljem Pakistana, Mjanmara, Šri Lanke i Indije.
Šest elektrana u Teksasu otkazale su ranije ovog mjeseca kad su stigle prve ljetne vrućine, kao nagovještaj onoga što tek slijedi. Najmanje desetak američkih saveznih država od Kalifornije do Velikih jezera ovog je ljeta u opasnosti od nestanka struje.
U Kini i Japanu opskrba električnom energijom bit će 'tijesna'. Južna Afrika se već pripremila za godinu rekordnih 'zamračenja', a Europa se nalazi u nesigurnoj situaciji koju uzrokuje Rusija - ako Moskva prekine opskrbu prirodnim plinom, to bi moglo pokrenuti ispadanja i prekide u radu sustava, redukcije i nestanke struje u nekim zemljama.
"Rat i sankcije ometaju ponudu i potražnju, a to je sada uvezano s ekstremnim vremenskim prilikama i gospodarskim oporavkom od pandemije covida-19 koji povećava potražnju za električnom energijom", kaže Shantanu Jaiswal, analitičar BloombergNEF-a. "Skup tolikog broja čimbenika prilično je jedinstven. Ne mogu se sjetiti kada su se zadnji put svi zajedno poklopili".
Smanjenje BDP-a
Bez energije, ljudska dobrobit će biti izložena pritisku. Siromaštvo, starija dob i blizina ekvatora povećat će vjerojatnost bolesti i smrti od neumoljivih temperatura. Dulji prekidi opskrbe električnom energijom bi značili da bi deseci tisuća mogli izgubiti pristup čistoj vodi. Ukoliko će se nestanci struje održati kroz dulje vrijeme, a poduzeća zatvoriti, to će također uzrokovati veliki ekonomski šok.
U Indiji se nestašice električne energije u mnogim državama već približavaju razinama iz 2014. godine, a procjenjuje se da su tada umanjile bruto domaći proizvod te zemlje za 5 posto. To bi značilo smanjenje od gotovo 100 milijardi dolara, ako bi prekidi opskrbom postali sve rašireniji i potrajali tijekom godine.
Nestašica električne energije vjerojatno bi značila dobitak za tržište električne energije i goriva, ali i pridonio povećanju računa za komunalne usluge te daljnjem širenju inflacije.
Kada su ovog mjeseca otkazale elektrane u teksaškoj elektroenergetskoj mreži, veleprodajne cijene električne energije u Houstonu nakratko su skočile iznad granice od 5000 dolara za megavat-sat, što je skok 22 puta veći od najviše prosječne cijene električne energije koja je bila predviđena za taj dan.
Svijet se bori s "više od dvije godine problema globalnog opskrbnog lanca uzrokovanih pandemijom, širenjem posljedica rata u Ukrajini i ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanim klimatskim promjenama", rekao je Henning Gloystein, analitičar Eurasia Group. "Glavni rizik je da, ako ove godine doživimo velike nestanke struje pored svih gore spomenutih problema, to bi moglo izazvati neki oblik humanitarne krize u smislu nestašice hrane i energije u razmjerima koji nisu viđeni desetljećima".
Ova bi godina mogla ući u knjige rekorda najvećeg pritiska na globalnu elektroenergetsku mrežu ikada, a prepreke vjerojatno neće uskoro nestati. Klimatske promjene znače da će ekstremni toplinski valovi današnjice postati češći, nastavljajući tako povećavati pritisak na opskrbu električnom energijom.
Istodobno, pad ulaganja u fosilna goriva posljednjih godina, zajedno sa snažnim rastom potražnje - posebno na azijskim tržištima u nastajanju - trebali bi održavati stanje uskog tržišta u idućih nekoliko godina, smatra Alex Whitworth, analitičar Wood Mackenzie Ltd. u Šangaju. I dok se očekuje da će udio energije vjetra i sunca u ukupnom kapacitetu tijekom idućeg desetljeća rasti, dok kapaciteti skladišta energije ne počnu održavati korak s tranzicijom, to će izvršiti još veći pritisak na mrežu, navodi on.
Suočavanje sa strahom
"Suočavat ćemo se sa strahom za opskrbu svaki put kada bude na tjedan dana bude oblaka, oluje ili vjetra", rekao je Whitworth. “Stvarno očekujemo da će se ovi problemi pogoršati u idućih pet godina".
Naravno, prijelaz na obnovljive izvore energije (OIE) ključan je u borbi protiv klimatskih promjena. Spaljivanje još više ugljena sada, kako bi se nosili s nedostatkom energije, samo bi povećale emisije stakleničkih plinova, stvarajući začarani krug koji može dovesti do još više toplinskih valova i većeg opterećenja na mrežama, piše Jutarnji.hr.
Dnevnik.ba