Prema dokumentima, u Ukrajini, barem od 23. ožujka, djeluje grupa europskih specijalaca. Britanija dominira u kontingentu "SAD/NATO" od 97 ljudi sa 50 pripadnika specijalnih snaga. U grupi je i 17 ljudi iz Latvije, 15 iz Francuske i jedan iz Nizozemske. Četrnaest američkih službenika zaokružuje tim.
Informacije koje su procurile ne preciziraju koje aktivnosti izvode snage niti njihovu lokaciju u Ukrajini. Dokumenti također pokazuju da SAD ima ukupno oko 100 ljudi u zemlji.
Britanci su odbili da komentiraju informaciju, dok je Bijela kuća priznala da postoji "malo vojno prisustvo SAD-a" u američkoj ambasadi u Ukrajini, ističući da se trupe "ne bore na bojnom polju".
Pomoć u tenkovima
Tenkovi su jedno područje u kojem Europa, gledajući sve zemlje, nadmašuje Ameriku.
Unutar dosijea, jedna stranica daje pregled 200 tenkova koje su američki saveznici obavezali da pošalju Ukrajini, 53 manje od onoga što dokument kaže da je Ukrajini potrebno za njenu proljetnu ofenzivu. Čini se da Poljska i Slovenija daju najveći doprinos, šaljući skoro polovinu ukupnog broja, prema procjeni od 23. veljače. Francuska i Velika Britanija su također ključni igrači, koji su obećali po 14 tenkova.
Osim toga, Ukrajini su obećani tenkovi Leopard 2, a među zemljama koje šalju su Njemačka, Norveška, Portugal, Španjolska, Grčka i Finska.
Odvojeno, SAD su rekle da će poslati Ukrajini 31 svoj moderni tenk, iako se ne očekuje da će stići barem do jeseni.
Dokument pokazuje da je do 23. veljače samo 31 posto od obećanih 200 tenkova stiglo na bojište. Međutim, napominje se da je preostalih 120 tenkova na putu za prebacivanje.
Odvojeno, druga stranica koja je procurila navodi da je Francuska 22. veljače rekla Italiji da zajednički raketni sustav neće biti spreman za Ukrajinu do lipnja. To je sam kraj vremenskog okvira koji je talijansko ministarstvo obrane postavilo u veljači, kada su dužnosnici rekli da će protuzračni obrambeni sustav biti isporučen Ukrajini "u proljeće 2023."
Uloga Turske
Turska je sebe predstavila kao pomiritelja između Ukrajine i Rusije, pomažući u pregovorima o sporazumu o održavanju protoka žitarica kroz Crno more i održavajući diplomatske odnose s Rusijom, istovremeno saljući Ukrajini bespilotne letjelice.
Međutim, dokumenti pokazuju mračniju stranu pozicije Turske kao posrednika koji izrazito favorizira Rusiju.
Jedna stranica opisuje kako je Turska pomogla i Rusiji i njenom savezniku Bjelorusiji da izbjegnu stroge sankcije Zapada – zabrinutost koju su američki dužnosnici javno izrazili.
Za Bjelorusiju, kaže se u dokumentu, "turske kompanije su kupovale robu pod sankcijama", a zatim je "prodavale na europskim tržištima". U suprotnom smjeru, dodaje se, ove kompanije "preprodaju robu iz Europe u Rusiju".
Još alarmantniji je dokument u kojem se opisuje sastanak u veljači između "turskih kontakata" i Wagner grupe, privatne milicije koja se bori za Kremlj. U njemu se navodi da je Wagner tražio da "nabavi oružje i opremu od Turske" za "napore grupe u Maliju i Ukrajini".
U dokumentu se ne objašnjavaju da li je do kupovine došlo.
Dnevnik.ba