Navodno, uz pomoć Katara kao posrednika, Ukrajina želi da oživi pregovore koje su se približavali dogovoru prije nego su prekinuti zbog ukrajinske invazije na Kursk.
- Radi se o vrlo ranim razgovorima o novom pokretanju nečega. Sada se razgovara o energetskoj infrastrukturi - pojasnio je neimenovani diplomat. Čini se da su obje zemlje donijele odluku da zaustave dalje uništenje.
Posebno je dramatično stanje u Ukrajini jer se radi o daleko manjoj zemlji iz koje su još prije godinu dana stizali izvještaji da je 95 posto energetske infrastrukture uništeno ili oštećeno. Kako prenosi Jutarnji, FT nije, očigledno, želio da "preuveličava" informaciju, ali jasno je da obje nacije iznova pokušavaju da nađu put prema miru.
Najznačajnija deeskalacija
Hoće li im to dopustiti "hrabri salonski ratnici iz političkih kuloara Zapada" s "višim i važnijim" ciljevima nego što je hitno zaustavljanje tragedije koja je do sada odnijela desetke, a možda i stotine tisuća života i dovela do raseljavanja 15 milijuna ljudi? Prvi izvještaj veoma je oprezan s tonovima.
Sporazum bi označio najznačajniju deeskalaciju rata otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio punu invaziju na Ukrajinu početkom 2022. godine. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog mjeseca da bi dogovor o zaštiti energetskih postrojenja mogao ukazivati na rusku spremnost za šire mirovne pregovore. Moskva i Kijev su već smanjili učestalost napada na energetsku infrastrukturu jedni drugima posljednjih tjedana, kao dio dogovora postignutog između njihovih obaveštajnih agencija, prema riječima visokog ukrajinskog dužnosnika. S približavanjem zime, Ukrajina se suočava s ozbiljnim izazovima zbog opsežnih ruskih raketnih napada koji su uništili gotovo polovinu kapaciteta za proizvodnju energije. Nacija sada u velikoj mjeri ovisi od svojih nuklearnih postrojenja i uvoza energije od europskih partnera. I Kijev i Moskva su prethodno prihvatili da je zaustavljanje napada na ukrajinsku energetsku mrežu i ruske kapacitete za preradu nafte u njihovom zajedničkom interesu, piše Financial Times.
Ako su se dvije strane zaista već usuglasile da treba zaustaviti napade na ukrajinsku energetsku mrežu kao i ruska naftna postrojenja, dojam je da nastavak rata u kojem bi se sukob limitirao na neku vrstu ograničene ratne igre s visokim brojem žrtava, ne bi imao naročitog smisla.
Pitanje Kurska
Dojam je da je za Ruse ključno pitanje pregovora što s Kurskom, a Kijev i dalje smatra da im trebaju projektili dugog dometa kako bi prisilili Ruse na popuštanje:
- Dokle god Ukrajinci hodaju po zemlji u Kursku, Putin će gađati energetsku infrastrukturu Zelenskog - rekao je izvor.
Ukrajina ipak planira da nastavi s napadima na ciljeve, uključujući rafinerije nafte, kako bi izvršila pritisak na Rusiju da pristane na pregovore, prema riječima visokog ukrajinskog dužnosnika.
Osim sposobnosti Kijeva za napade dugog dometa, koje su mu omogućile da gađa energetske ciljeve i vojne objekte unutar Rusije, ‘nemamo mnogo poluga da (prisilimo Ruse) na pregovore‘, dodali su, opisuje situaciju FT.
Uobičajena eksplozivna javna retorika obje strane, zapadnih medija i političara, do sada su prikrivali želju da se ipak smanje razmjere štete i patnje, a sada FT-a piše kako je u Ukrajinu stigao novi mirovni prijedlog.
Putin je prošlog tjedna rekao da je Rusija spremna da razmotri ‘bilo koje varijante mirovnih sporazuma temeljenih na stvarnostima na terenu‘. Ranije je zahtijevao da Ukrajina preda potpuni nadzor nad četiri regije na frontu koje Moskva samo djelimično zauzima, kao i potpuno ukidanje zapadnih sankcija.
Ukrajina smatra te uvjete neprihvatljivim za bilo kakve potencijalne mirovne pregovore. Putin je izjavio da je Turska, koja je pomogla u posredovanju neuspjelih napora da se rat okonča u proljeće 2022., nedavno ponudila nove mirovne prijedloge koje je Ukrajina odmah odbila.
- Očigledno još nisu spremni. Lopta je na njihovom terenu - rekao je Vladimir Putin.
Dnevnik.ba