Nakon što je Opća skupština UN uz potporu 84 države članice izglasala rezoluciju kojom se podsjeća na srebreničke žrtve te uvodi 11. srpnja kao međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u tom mjestu 1995. godine Schmidt se oglasio izjavom u kojoj je naveo kako pozdravlja taj dokument kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni.
"Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran", izjavio je Schmidt.
Protivljenje usvajanju rezolucije o Srebrenici na općoj skupštini UN uz Srbiju je predvodila Rusija, a iz veleposlanstva te zemlje u Sarajevu u petak su objavili komentar u kojemu su tvrdili kako je to opasno za mirovni proces u BiH ali i za stabilnost regije.
Tko je glasao protiv?
Zapad su optužili da je rezoluciju "progurao" na isti način na koji je, po njihovu sudu, Schmidt protupravno postavljen za visokog predstavnika u BiH pa je to, kako tvrde, dodatno produbilo podjele u međunarodnoj zajednici.
Ruska diplomacija operira tezom kako je zbroj država koje su glasale protiv rezolucije zajedno s onima koje su bile suzdržane ili uopće nisu glasale u konačnici veći od od broja država koje su podržale rezoluciju pa to smatraju dokazom kako je većina zemalja zapravo bila protiv usvajanja ovog dokumenta.
Te teze uporno ponavljaju i političari iz reda bosanskih Srba kao i oni u Srbiji tvrdeći kako je na taj način zapravo poražena inicijativa skupine od 40 država koje su predložile rezoluciju a među njima je bila i Hrvatska. Države koje su glasale protiv rezolucije su pretežito iz ruske sfere utjecaja a među njima je bila i Kina.
Dnevnik.ba