Schmidt je u pismu podsjetio kako su svi narodi u nekom periodu bili izloženi progonu i nasilju, posebno tijekom prošlog stoljeća.
“Svi znamo da nepriznavanje masovnih zločina i kršenja ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo. Tijekom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica se obvezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tijekom rata i sukoba obilježenih nasiljem, kako bi se osiguralo poštivanje potrebe za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima“, stoji u pismu, prenosi N1.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini podsjetio je kako se proces zaštite ne završava s okončanjem sukoba. U civiliziranom svijetu svi imaju obvezu štititi dostojanstvo žrtava.
“Negiranje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući i genocide, sprječava društva da se nose s kolektivnom prošlošću, predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava i ugrožava napore koji se poduzimaju u cilju postizanja pomirenja i trajnog mira. Ova se zlostavljanja nikada ne bi trebala politizirati. Izmjene Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine donesene u srpnju 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomirenja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni konsenzus, kao i zajednička spremnost da se pokaže razumijevanje i suosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija”, naveo je Schmidt. Te je dodao:
“Dozvolite mi da kažem nešto o svom osobnom iskustvu: kao Nijemac iz generacije koja je odrasla poslije Drugog svjetskog rata i kao neko tko je imao mogućnost – i još uvijek osjeća odgovornost – da radi na pomirenju na različitim mjestima, znam koliko je teško postići ovaj cilj. Moji sunarodnjaci su imali bitnu pomoć međunarodne zajednice prilikom suočavanja s prošlošću. To su razlozi zbog kojih osjećam potrebu da zauzmem stav po ovom pitanju koje pratim od srpnja ove godine. Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog zastupničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju. Poželjno je koristiti demokratski institucionalni proces. To neće biti lako”.
Christian Schmidt je poručio kako bi cijenio namjeru Parlamenta da se izmjene Kaznenog zakona donesene Odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
“Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s europskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Zakon koji je donesen u srpnju 2021. godine bi u tom slučaju postao suvišan i bio bi povučen. Do donošenja ovakve odluke naroda i njihovih predstavnika, postojeći zakon ostaje na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini”, naglasio je.
U pismu parlamentarcima navedeno je kako postojeći “Inzkov zakon” treba tumačiti kao regulativu koja sadrži dva koncepta:
“Prvo, Zakon se odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cjelini. Ne postoji neko drugo moguće tumačenje. Drugo, Zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava – svaka žrtva i njena obitelj zaslužuju bezuvjetno poštovanje. Zakonom se ne pravi razlika ni između etničke pripadnosti počinitelja. Svaki novi zakon kojim će se regulirati ovo pitanje također treba da uključuje ove koncepte”, istaknuo je visoki predstavnik u pismu.
Na kraju, Christian Schmidt pozvao je Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine da se bavi rješavanjem šireg pitanja pomirenja i uspostavi institucionalizirani proces pomirenja u Bosni i Hercegovini.
“Iskreno vas pozivam da djelujete na ovaj način kako biste osigurali principe mira, pravde, tolerancije i pomirenja utvrđeno Ustavom Bosne i Hercegovine, a koji su na sličan način sadržani i u ustavima oba entiteta. Spreman sam da vam pomognem u ovom važnom pothvatu”, poručio je visoki predstavnik u BiH.
Dnevnik.ba