U izradi je desetljećima, a očekuje se da će novi kazneni zakon biti usvojen 15. prosinca, rekao je za Reuters zamjenik indonezijskog ministra pravosuđa Edward Omar Sharif Hiariej. "Ponosni smo što imamo kazneni zakon u skladu s indonezijskim vrijednostima", rekao je Reutersu u intervjuu.
Bambang Wuryanto, zastupnik uključen u nacrt, rekao je da bi novi zakon mogao biti usvojen već sljedeći tjedan. Zakon bi se, ako bude usvojen, primjenjivao i na indonezijske građane i na strance.
Nacrt je trebao biti usvojen 2019.
Prethodni nacrt zakona trebao je biti usvojen 2019., ali je izazvao prosvjede diljem zemlje. Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u to vrijeme protiv niza zakona, posebno onih za koje se smatralo da reguliraju moral i slobodu govora, za koje su rekli da će ograničiti građanske slobode.
Kritičari kažu da su od tada unesene minimalne promjene zakona, iako je vlada posljednjih mjeseci održala javne konzultacije diljem zemlje kako bi pružila informacije o promjenama. Neke promjene koje su provedene uključuju odredbu koja bi mogla omogućiti zamjenu smrtne kazne u doživotni zatvor nakon 10 godina dobrog ponašanja.
U zakonu ostaje kriminalizacija pobačaja, s iznimkom žrtava silovanja, i zatvorska kazna za "crnu magiju". Prema najnovijem nacrtu od 24. studenog u koji je Reuters imao uvid, seks izvan braka, koji mogu prijaviti samo ograničene strane poput bliskih rođaka, nosi maksimalnu zatvorsku kaznu od godinu dana.
Pravna nesigurnost
Indonezija, država s najmnogoljudnijom muslimanskom većinom u svijetu, ima stotine propisa na lokalnoj razini koji diskriminiraju žene, vjerske manjine i LGBT osobe.
Samo nekoliko tjedana nakon što je Indonezija predsjedala uspješnim sastankom Grupe dvadesetorice (G20) na kojem je njezina pozicija podignuta na globalnoj sceni, predstavnici poslovnog sektora kažu da nacrt zakona šalje pogrešnu poruku o najvećem gospodarstvu jugoistočne Azije.
"Za poslovni sektor, provedba ovog običajnog prava stvorit će pravnu nesigurnost i natjerati ulagače da ponovno razmotre ulaganje u Indoneziju", rekao je Shinta Widjaja Sukamdani, zamjenik predsjednika Indonezijske udruge poslodavaca (APINDO). Klauzule koje se odnose na moral, dodao je, "nanijele bi više štete nego koristi", posebno za tvrtke koje se bave sektorima turizma i ugostiteljstva.
Dnevnik.ba