Kampanja pod nazivom "Za sve je bolje zaštićeno polje" trajat će tri godine, a provodi je Centar za životnu sredinu uz partnere na projektu Euronatur i Ornitološko društvo Naše ptice te uz podršku Dimfe.
Kako su kazali iz Centra za životnu sredinu, ova inicijativa predlaže da se 45. 324, 82 hektara na području grada Livna te općina Bosansko Grahovo i Tomislavgrad stavi pod zaštitu V kategorije-zaštićeni pejzaž odnosno krajobraz.
Zaštićeno područje bi obuhvaćalo 4 zone: Zona A (zona stroge zaštite: Veliki Ždralovac i Mali Ždralovac), Zona B (zona aktivne zaštite: Buško jezero, Lipsko jezero, tresetno područje zaštićeno eksploatacijom), Zona C (zona korištenja) i Zona D (prijelazna zona).
Emina Zečić i Amela Džananović iz sarajevske organizacije "Cener 21" govorile su o povijesti zaštićenih područja i prednostima koje takva područja imaju, flori i fauni Livanjskoga polja, kao i kulturnoj baštini zastupljenoj na ovome području.
Napomenule su kako je inicijativa pokrenuta jer je Livanjsko polje nakon dugo godina prepoznato kao jedno od najvažnijih centara biodiverziteta, a nije obuhvaćeno nijednom kategorijom zaštite.
O dosadašnjem radu na Duvanjskom polju i prirodnom i kulturnom bogatstvu kao šansi za razvoj govorio je Vinko Šarac ispred Franjevačkog muzeja Tomislavgrad i Speleološkog društva Mijatovi dvori.
Naglasio je kako je općina Tomislavgrad jedna od najistraženijih općina, kad je u pitanju podzemlje, što treba zahvaliti spomenutom društvu i Udruzi Naša baština.
Uz to, općina obiluje iznimnom količinom arheoloških materijala koji su otkriveni u Izvor špilji Ričini i Dahni, a bogato arheološko nalazište nalazi se i na gradini Libu o čemu je, također, bilo riječi.
Uz navedeno, upozoreno je i na uništavanje kulturne baštine, ilegalno pribavljanje artefakata i neodgovarajuću zakonsku regulativu koja prati ovo područje.
Edukaciju je zaključila Sonja Kosanović iz Centra za životnu sredinu kazavši nešto više o operativnom protokolu u slučaju požara.
Dnevnik.ba