"Radi se očajničkom potezu. Optužbe vlasti u Minsku na račun DW-a su besmislene. Lukašenko je pokazao da u borbi protiv vlastitog naroda ne preza ni od čega kako bi se održao na vlasti", priopćio je direktor DW-a Peter Limbourg.
On je rekao kako pojačano korištenje neovisnih medija u Bjelorusiji pokazuje kako građani ne vjeruju državnim medijima.
"Mi najoštrije prosvjedujemo protiv blokade programa DW-a jer građani Bjelorusije imaju pravo na objektivno izvještavanje", rekao je Limbourg.
Vlada u Minsku je blokadu svih medijskih kanala DW-a u Bjelorusiji obrazložila navodima o linkovima koji sa stranica DW-a vode na sadržaje koje je Ustavni sud u Bjelorusiji označio kao ekstremističke.
"Zakon o medijima nalaže zabranu stranica koje sadrže poveznice prema ekstremističkim sadržajima", rekao je Andrej Kuncevič, zamjenik bjeloruskog ministra informiranja.
Deutsche Welle je početkom godine proširio ponudu u Bjelorusiji reagirajući tako na, kako je priopćeno, "povećani interes" konzumenata u ovoj zemlji.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo kako je njemački veleposlanik u Bjelorusiji od nadležnog ministarstva zatraže objašnjenje zbog blokiranja sadržaja Deutsche Wellea.
Prema informacijama ministarstva vanjskih poslova, osim DW-a blokiran je pristup još nekoliko medija u Bjelorusiji.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je od prosvjeda nakon predsjedničkih izbora prošle godine, koje oporba smatra manipuliranima, povećao pritisak na neovisne medije i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Europska unija je nakon toga uvela sankcije protiv vlade u Minsku.
Situacija se dodatno pogoršava posljednjih mjeseci nakon što su bjeloruske vlasti počele planirano dovoditi migrante iz Iraka i Afrike i dopuštati im pristup granici s Poljskom, što je otvorilo novu migrantsku rutu preko koje je do Njemačke već pristiglo nekoliko tisuća ilegalnih migranata.
Dnevnik.ba