“U Ukrajini sam se osjećao sigurno. I u Hrvatskoj sam apsolutno siguran. Nisam ja naivac od jučer. Institucije rade svoj posao, i hrvatske i ukrajinske. Štite svoje građane. Dobivam puno informacija. Živim malo opreznije. Sveo sam kretanje na poznate lokacije gdje poznajem ljude. No na svaki napad ili prijetnju spreman sam odgovoriti u svakom trenutku. Ja sam ipak na svome”, ispričao je za Globus Denis Šeler, hrvatski dragovoljac koji se šest godina borio u Ukrajini kao pripadnik pukovnije Azov u sastavu Ukrajinske nacionalne garde.
Kada je započela invazija na Ukrajinu, Šelera su Rusi prokazali kao organizatora odlaska Hrvata u Ukrajinu, a zbog toga je bio pozvan hrvatski vojni ataše na razgovor u rusko Ministarstvo obrane tvrdeći da se Azovu priključilo 200 hrvatskih dobrovoljaca. Ali Šeler odbacuje sve te optužbe. Naglasio je kako je ruska tajna služba prisutna u Hrvatskoj već jako dugo, i to ne s nekakvim diletantima, nego s jakim igračima te da ti ljudi šeću po Zagrebu, Splitu, dodajući da među ruskim špijunima ima i hrvatskih državljana. Šeler je 2020. napustio Azov, ali je u ožujku ove godine otišao u Ukrajinu.
Naglasio je da se dobrovoljno javio u novoosnovanu postrojbu Azova u Kijevu.
“Iskreno, bilo je sa mnom još šest dečki iz Hrvatske. Mene i te dečke nisu koristili na liniji obrane. Budući da je postrojba bila u fazi ustrojavanja, odredili su me u drugu bojnu da pomognem zapovjedniku u obuci novih ljudi i, ako treba, ispunjavanju bojevih zadaća. Ali s obzirom na to da je u međuvremenu došlo još tih šest Hrvata, trebao sam i prevoditi, zbog jezične barijere”, rekao je, dodavši da se službeno skinuo iz Azova 1. lipnja 2020.
“Sad se nisam htio vratiti, nego pomoći koliko mogu. Po dolasku sam im rekao da imam rok od mjesec ili mjesec i pol dana koliko mogu ostati, s obzirom na moj život u Hrvatskoj, od posla do obitelji. Očekujem prinovu i ne planiram u idućim mjesecima opet ići u Ukrajinu”, rekao je.
“Kad pričam s nekim zapovjednicima obrane Vukovara i kad im kažem koliko u Ukrajini traje granatiranje, oni su svi u šoku. U ožujku, kad sam bio u Kijevu, topničko granatiranje Irpina i Buče trajalo je po pet-šest sati bez prestanka. To je priprema za napad cijele armije”, priča Šeler. Na upit ima li današnji Azov ikakvu neonacističku konotaciju on odgovora da Pukovnija sama nema.
“Tvrdim da je od 2016. unutar pukovnije zabranjena bilo kakva nacistička simbolika. Stepan Bandera, na kojeg se pozivaju pripadnici Azova, nije nacist. To bi bilo kao da bi Hrvati rekli za Antu Starčevića da je nacist. On je bio ukrajinski nacionalist i zalagao se za slobodnu Ukrajinu koja je već tad bila dijelom Sovjetskog Saveza, protiv kojeg se borio poput, recimo, nekih naših emigranata, na primjer Brune Bušića, kojega nema nikakvog smisla povezivati s nacistima ili Antom Pavelićem”o objasnio je.
Što se tiče hrvatskog državljanina koji je kao ukrajinski vojnik nedavno završio u ruskom zarobljeništvu, Šeler potvrđuje kako taj čovjek nema nikakve veze s Azovom, da je u Ukrajinu otišao u svom aranžmanu u jesen 2020. godine te se priključio ukrajinskoj vojsci: “Jasno je svima da je u intervjuima koje je dao on rekao ono što je morao reći. Dobro je što je živ, što ga hrane, što je na toplom i ima mogućnost obavljanja osobne higijene. Mislim da ga drže u Donjecku. Zbog svog imena i onoga što Rusi misle o meni, o dotičnom Hrvatu više neću ništa reći jer bilo kakvo dovođenja njega u kontekst sa mnom ne bi bilo dobro za njega”, rekao je.
O ukrajinskom predsjedniku čini se nema predobro mišljenje.
“Od prvog dana, otkako je izabran, nisam bio za njega. No još manje sam bio za bivšeg predsjednik Porošenka, koji je korumpiran i koji je sa svojim ljudima pokrao pola Ukrajine. Da u Ukrajini imam pravo glasa, ne bih sigurno glasao za Zelenskog. Iza njega stoji određena grupa oligarha koji pokušavaju ostvariti neke svoje interese. Zelenski je kriv što je Ukrajina sve ovo dočekala nepripremljena, i to ne samo zato što je poslije Nove godine ignorirao obavještajne podatke.
To je počelo još 2019., kad je govorio da treba prestati pucati i zaustaviti rat te je ukrajinskim vojnicima na fronti u Donbasu zabranio da uzvraćaju vatru pa je na dijelu fronte u znak dobre volje odveo ukrajinske vojnike kilometar, kilometar i pol od pozicije po dogovoru sa separatistima da će učiniti isto. Međutim, separatisti su uskočili na napuštene ukrajinske pozicije. Njegova je politika od početka bila antiukrajinska. Sjećam se da mu je prošle godine rejting bio na nekih 20 posto. Na početku rata iznenadilo me da je on uopće ostao u Ukrajini. No on nije imao drugi izbor. Popularnost mu je jako pala, puno je njegovih zastupnika uhvaćeno u korupciji i izbačeno je iz parlamenta. Ne sviđa mi se njegov nastup, ali ga podržavam kao predsjednika Ukrajine, a na kraju rata svatko će biti dužan odgovoriti na neka pitanja i položiti račune”, kaže Šeler.
Dnevnik.ba