Europske vlade pokušavaju zaštititi kompanije i građane od visokih troškova energije tražeći istodobno nove izvore prihoda za financiranje mjera pomoći. U takvom je okruženju predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u rujnu objavila plan, koji predviđa "krizni doprinos" velikih proizvođača i dobavljača nafte, plina i ugljena u vidu poreza na ovogodišnji ekstraprofit.
Bruxelles je predložio da plaćaju porez od 33 posto na ovogodišnju dobit ako je više od 20 posto veća od prosjeka u prethodne tri godine. Američki energetski div tvrdi pak da je EK prekoračio zakonske ovlasti nazivajući mjeru "kontraproduktivnom".
Porez obeshrabruje ulaganja i potkopava povjerenje ulagača, stoji u tužbi koju je ExxonMobil podnio protiv EU pred Općim sudom u Luksemburgu, navodi BBC. Na sastanku s investitorima početkom mjeseca glavni financijski direktor procijenio je da bi porez EU grupu koštao "više od dvije milijarde dolara".
U listopadu kompanija je izvijestila o tromjesečnoj dobiti od gotovo 20 milijardi dolara. Europska komisija priopćila je da "prima na znanje" Exxonov pravni zahtjev i dodala da je "na Općem sudu da presudi u tom slučaju", izvijestio je Financial Times. Ministri EU procjenjuju da bi im porez na ekstraprofit mogao donijeti 140 milijardi eura prihoda, napominje BBC.
Dnevnik.ba