U Peruu je posjetio amazonsku prašumu, na jugoistoku zemlje, što je središnji događaj njegova putovanja. Pred više tisuća domorodaca iz nekoliko zemalja upozorio je da amazonski narodi nisu nikad bili toliko ugroženi.
No i dalje stižu reakcije na Papin posjet Čileu jer je stao u obranu biskupa osumnjičenog za zataškavanje pedofilije.
Zaprepašćujući je i neočekivan kraj pastoralnog pohoda prvog pape Latinoamerikanca, Franje, Čileu. Trebao je poslužiti i liječenju rana nastalih nakon otkrivanja skandala. U zemlji je posljednjih godina za spolno zlostavljanje djece optuženo oko 80 svećenika i redovnika, što je Katoličku crkvu u Čileu stajalo njezine vjerodostojnosti.
Posjetom Svetog Oca dominirao je prije svega skandal povezan s najozloglašenijim pedofilom među čileanskim klerom, svećenikom Fernandom Karadimom, čije su žrtve Crkvi prijavile da ih je ljubio i dirao u župi u Santiagu još 2002., no nitko im nije vjerovao. Vatikan je, uostalom kao i Sud, istragu pokrenuo tek 2010., kada su žrtve svoje optužbe iznijele u javnost, tvrdeći kako je njegov nadređeni, Juan Barros, znao za zlostavljanje, vidio ga i nije ništa učinio.
Karadima je uklonjen iz službe, a papa Franjo rane je otvorio 2015. kada je Juana Barrosa zaredio za biskupa u Osornu, dijecezi na jugu Čilea. U čiju je obranu ponovno čvrsto stao.
Na dan kad mi donesu dokaz protiv biskupa Barrosa progovorit ću. Nema ni trunke dokaza protiv njega. Sve je to kleveta. Je li to jasno?, rekao je Papa.
Ovaj je Papin odgovor izazvao šok i trenutačnu reakciju žrtava. Zlostavljani napominju da ih je Vatikan smatrao dovoljno vjerodostojnima kad je Karadimu zbog grijeha i zločina "osudio" na doživotnu "pokoru i molitvu".
Inače, tijekom prvog obraćanja javnosti u Čileu papa Franjo, nastojeći preduhitriti najavljene prosvjede, ustvrdio je da osjeća bol i sram te zamolio Čileance za oprost zbog nepopravljive štete koju su učinili svećenici Katoličke crkve seksualno zlostavljajući djecu, donosi HRT.
Dnevnik.ba