Kasno stupanje u brak
Međutim, u 2015. godini broj rođenih dosegao je svoj minimum i iznosio je svega 29.770 rođenih. Prirodni prirast je konstantno negativan od 2009. godine. Isto tako u 2016. godini u BiH je registrirano 30.183 rođene djece, ali je zato umrlih bilo 36.571 osoba, što je dalo negativan prirodni prirast od 6.338 osoba. Sarajevska županija je jedina u Federaciji “u plusu” kada se radi o prirodnom prirastu na 1.000 stanovnika. Pokušaji da se nešto promijeni su povremen. U FBiH, nezaposlene majke su tražile više naknade na brojnim prosvjedima, ali bezuspješno. Više uspjeha imale su majke u RS-u, prenosi Večernji.ba
Nezaposlene majke dobile su dodatak od 405 KM. Pored svih nabrojanih čimbenika, emigracija mlađe populacije kojoj svjedočimo neizbježno utječe na stopu nataliteta.
Demografske procjene pokazuju da će BiH do 2050. godine imati oko 740.000 stanovnika manje nego danas, što je oko 20 posto ukupne populacije. Nepovoljni trendovi Prema riječima ravnatelja Agencije za statistiku BiH, Velimira Jukića, demografska kretanja u BIH su dio regionalnih i globalnih višedesetljetnih trendova smanjenja fertiliteta i nataliteta, rasta očekivanog životnog vijeka i starenja stanovništva koje se ogleda u porastu prosječne starosti stanovništva i udjelu starog stanovništva u ukupnom, te kasnijim stupanjem u brak.
- U narednim desetljećima može se očekivati nastavak nepovoljnih demografskih trendova u BIH, smanjenjem stanovništva, iseljavanjem prvenstveno mlađe populacije, negativan prirodni prirast, što se posebno odnosi na nerazvijene ruralne dijelove u BIH - ističe Jukić. Stručnjaci stalno upozoravaju na uvjete koji utječu na stopu nataliteta. Tako Zlatko Malić voditelj Opservatorija siromaštva i resursa u Caritasu Biskupske konferencije BiH, ističe da pet ključnih čimbenika utječe na iseljavanje stanovništva što se u konačnici odražava i stopu fertiliteta.
Zlatko Malić naglašava da su to loša politička situacija, nepovjerenje u javna tijela, katastrofalna ekonomska situacija, nerazvijen zdravstveni i ekonomski sustav i u konačnici nesigurnost budućnosti djece.
- Mi nemamo resurse za provedbu statističkih istraživanja, ali smo analizirali uzroke iseljavanja građana iz BiH putem ankete - kaže Malić. Prema njegovim riječima, trenutni način funkcioniranja zdravstvenog i socijalnog kao i mirovinskog sustava u BiH ne pruža nikakvu nadu u bolju budućnost. Jedan od najistaknutijih razloga za iseljavanjem je strah ispitanika za budućnost djece.
Dnevnik.ba