Šef Izaslanstva EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavio je da je za BiH najvažnije da predstojeći opći izbori budu održani u listopadu, a da sprovođene izbornih rezultata u najvećoj mjeri zavisi od implementacije presude Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".
"Preporučam da se fokusiramo na ono što je ključno da bi riješili prazninu koja je ostala brisanjem nekih odredbi Izbornog zakona na osnovu odluke Ustavnog suda. Apeliram na sve političke lidere i stranke da pokušaju naći zajednički prijedlog koji je prihvatljiv. Možda neće biti savršen i neće odgovoriti na sva pitanja, ali do kompromisa mora doći", poručio je Wigemark, prenosi Srna.
On je naveo da je odredbe koje su izbrisane odlukom Ustavnog suda BiH prije 15 godina nametnuo tadašnji visoki predstavnik, što je za njega, kako kaže, pokazatelj da bilo kakva nametnuta rješenja neće dugoročno funkcionirati.
"Svako rješenje mora biti rezultat suglasnosti političkih lidera u BiH", rekao je Wigemark za portal "Klix" i dodao da su sve strane imale prilično nerealne prijedloge, ali da nije na EU da nameće bilo kakva rješenja, već ona moraju doći iz BiH.
Na pitanje hoće li EU priznati legitimitet vlasti u BiH ako budu izabrane u skladu s važećim Izbornim zakonom, Wigemark je rekao da ne postoji usuglašena formula kako popuniti Dom naroda, što je trenutno sporno, ali da za druge elemente, poput direktnog izbora članova Predsjedništva BiH, ne postoji nikakav razlog da se rezultati tih izbora ne priznaju.
On kaže da krajnji rok za mišljenje Europske komisije na odgovore iz Upitnika ne postoji, ali da ne očekuje da će to biti prije kraja ove godine ili možda i početkom naredne, a sve zavisi od toga koliko brzo će Europska komisija dobiti odgovore na dodatna pitanja od BiH koja bi trebala stići krajem svibnja ili početkom lipnja.
Wigemark ističe da su rezultati Reformske agende dosta dobri, jer je dvije trećine agende realizirano, što se osjeti po poboljšanom financijskom sustavu, istakavši da je došlo do rekordnog smanjenja kamatnih stopa, te da je došlo do porasta izvoza i smanjenja stope nezaposlenosti.
"Vidimo nova radna mjesta. Tržište rada je još uvijek rigidno, ne vidi se više investicija iako banke raspolažu značajnim sredstvima koja mogu posuđivati", rekao je Wigemark i dodao da je u Izvještaju o napretku BiH jasno navedeno da je bilo vrlo malo ili nimalo napretka u oblasti reforme javne uprave.
On kaže da je javna uprava politizirana i rascjepkana, pogotovo u Federaciji BiH /FBiH/ s razlikama u kantonima, što, kako je ocijenio, nije održivo.
"Sa Svjetskom bankom pokušavamo raditi na izradi registra zaposlenih u javnoj upravi da znamo gdje rade, u kojoj oblasti. Tako nešto ne postoji, niko nema podatke koliko je ljudi zaposleno na različitim nivoima", naveo je Wegemark.
On smatra da će lokalnim samoupravama najviše pogodovati napredak ka EU jer će oni biti najveći korisnici sredstava, koja će biti sve veća kako se bude napredovalo u pregovorima, navodeći primjer Hrvatske i Mađarske koje su za lokalne potrebe dobili 30 do 40 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, naredne četiri godine će biti jako važne, tko god da bude na vlasti, jer će BiH dobiti status kandidata, a pregovori će biti otvoreni.
Wigemark je naglasio da besmislica da EU ima neki tajni plan da spriječi Rusiju i Tursku u BiH. "Ovdje smo jer želimo podržati cijelu regiju, želimo bolju budućnost za ljude. U našem je interesu stabilnost da se povijest ne bi ponovila", rekao je Wigemark.
Dnevnik.ba