Trump će na ovoj azijskoj turneji posjetiti redom Japan, Južnu Koreju, Kinu, Vijetnam i Filipine, a očekuje se da će posjet iskoristiti prvenstveno kako bi dobio potporu ovih država za rješavanje krize sa Sjevernom Korejom i nuklearnim programom koji provodi, unatoč osudama i sankcijama međunarodne zajednice.
U 10 mjeseci mandata, Trump i članovi njegove administracije slali su proturječne poruke koje su izazvale nesigurnost i zbunjenost među azijskim liderima. Formalno povlačenje SAD-a iz Transpacifičkog trgovinskog sporazuma izazvalo je zabrinutost azijskih političara i poduzetnika oko budućnosti trgovine s Amerikom. Nepopunjavanje ključnih pozicija za Aziju u američkim ministarstvima vanjskih poslova i obrane također je ostavilo nedoumice oko odnosa SAD-a prema ovom kontinentu.
Washington Post u svojoj analizi navodi četiri razloga zašto je Trumpova azijska turneja iznimno bitna.
1. Razjašnjenje smjera u kojem ide američka vanjska politika
Trumpovo putovanje po istočnoj Aziji moglo bi rasvijetliti smjer SAD-a kad je u pitanju Azija, prvenstveno vezano za strah da Trumpova politika ‘‘Amerika prva‘‘ znači političko povlačenje SAD-a iz te regije.
Osim već navedenog, Trump zasad ipak nije dokinuo tzv. ‘‘azijski pivot‘‘, odnosno zaokret od Bliskog istoka prema Aziji koji je započeo njegov prethodnik Barack Obama. Bijela kuća je u svom priopćenju naglasila kako će Trumpovo putovanje demonstrirati ‘‘kontinuiranu predanost savezima i partnerstvima SAD-a u regiji‘‘. Američki ministar obrane James Mattis i sam je u listopadu otputovao u Aziju na sastanak ministara obrane Saveza zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) na Filipinima, uz dodatne posjete Tajlandu i Južnoj Koreji.
2. Šansa za jačanje američkih veza s azijskim zemljama
Trumpov posjet događa se u trenutku sve jačeg regionalnog vodstva Kine i Japana. Japanski premijer Shinzo Abe upravo je osvojio još jedan mandat impresivnom dvotrećinskom većinom na izborima 22. listopada, što mu daje širok prostor za plan jačanja uloge sigurnosne i gospodarske uloge Japana u regiji. Abe je američkim povlačenjem iz TPP-a preuzeo vodeću ulogu u pregovorima oko sporazuma koji je originalno i zamišljen kako bi čvršće povezao SAD s istočnoazijskim zemljama (i Australijom) te predstavio protutežu sve većoj gospodarskoj moći Kine. Štoviše, Abea neki njegovi azijski kolege već opisuju kao ‘‘odraslog u sobi‘‘ kad je riječ o regionalnim odnosima.
S druge strane, kineski je predsjednik Xi Jinping na nedavnom 19. kongresu Komunističke partije Kine zacementirao svoje vodstvo u stranci i državi i otkrio plan za mnogo dominantniju svjetsku ulogu Kine u 21. stoljeću. Xi je u svom govoru naglasio ‘‘novu ravnotežu‘‘ u Aziji i najavio dugoročnu viziju Kine kao ‘‘globalnog lidera u smislu sveobuhvatne nacionalne moći i internacionalnog utjecaja‘‘, što je itekako povezano s percepcijom vakuuma moći koji bi SAD svojim povlačenjem u sebe mogao ostaviti.
Jer Kina svoj dramatični uspon na svjetskoj sceni ove godine može uvelike zahvaliti samom Trumpu. ‘‘Kina je uspjela, dijelom kroz vlastite postupke i dijelom kroz Trumpov utjecaj, u suštini zauzeti poziciju na kojoj ima mnogo više prilika i mnogo više izbora", komentira profesorica Rana Mitter sa Sveučilišnog centra za Kinu Sveučilišta na Oxfordu, za CNN. Profesor Xu Guoqi sročio je to još izravnije: "Što više Trump ispada predmet ismijavanja, to se bolja Kina čini u usporedbi (sa SAD-om). Ironično, čini se da je očito pomogao učiniti Kinu velikom na međunarodnom planu."
Od Trumpa se ipak očekuje da će na svom posjetu uspostaviti prisniji odnos i s Abeom i s Xijem, koji su već bili u posjetu SAD-u, ali i s drugim azijskim liderima poput novog južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina. Trump će posjetiti Seul, ali ipak neće, kao što je najavljivao, otići u demilitariziranu zonu na 38. paraleli između Južne i Sjeverne Koreje.
3. Jačanje konsenzusa oko sjevernokorejske nuklearne prijetnje
Trump će sudjelovati na novom regionalnom susretu ASEAN-a u filipinskoj prijestolnici Manili i tamo s Xijem, Abeom, Moonom, filipinskim predsjednikom Rodrigom Duterteom i ostalima pokušati ‘‘ojačati međunarodnu odlučnost za suočavanje sa sjevernokorejskom prijetnjom‘‘ i denuklearizacijom Korejskog poluotoka.
Trump je prethodno javno uvažio potporu Kine za jačanje sankcije prema Pjongjangu, ali u isto vrijeme i kritizirao Peking da ne čini dovoljno kako bi natjerao svog odmetnutog sjevernokorejskog saveznika da prekine program nuklearnog naoružavanja i počne poštovati rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Isti pritisak će vjerojatno pokušati izvršiti i na Moona, koji je donedavno zagovarao pomirljiviju politiku prema režimu Kim Jong-una. U svakom slučaju, na susretu će biti lakše postići konsenzus oko Sjeverne Koreje nego oko Južnog kineskog mora, gdje se Kina spori oko teritorija s Filipinima, Vijetnamom, Malezijom i Indonezijom.
4. Šansa za pregovore o američkim trgovinskim interesima
Trump je, kako u predizbornoj kampanji tako i nakon što je ušao u Bijelu kuću, uporno kritizirao Kinu i druge zemlje zbog navodno nepoštene trgovinske ravnoteže na štetu SAD-a. Stoga se očekuje da će tu poruku snažno ponoviti i na susretu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) u vijetnamskom Da Nangu.
Umjesto TTP-a, koji je nazvao ‘‘katastrofom‘‘ i ‘‘silovanjem‘‘ američkog naroda, Trump je zatražio bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom, a očekuje se da će lobirati i za ponovno pregovaranje oko postojećeg bilateralnog sporazuma s Južnom Korejom, koji je također opisao kao ‘‘užasan‘‘.
Xiju će se Trump vjerojatno požaliti zbog trgovinskog deficita s Kinom, koji se za 2016. procjenjuje na preko 300 milijardi dolara, i zatražiti ukidanje barijera američkom ulaganju u tu zemlju. Trumpa će u posjetu Pekingu pratiti ministar trgovine Wilbur Ross i 29 direktora američkih korporacija.
Trump je, kako vidimo, postavio vrlo ambiciozan plan za svoju azijsku turneju. Jedno je sigurno - imat će pune ruke posla.
Dnevnik.ba