StoryEditor

Imaju li žene u BiH zašto slaviti 8. ožujka

Piše Ivana Cvjetković  /  29.07.2021., 15:50h

Za nekoliko dana žene će slaviti svoj međunarodni dan, no koliko uopće imaju razloga za slavlje, s obzirom da su na svjetskoj razini suočene su sa retradicionalizacijom uslijed jakih konzervativnih političkih struja. Najnoviji primjer je izjava  poljskog zastupnika u Europskom Parlamentu Janusza Korwin-Mikkea da žene trebaju biti manje plaćene jer su i manje inteligentne.

U susjednoj Hrvatskoj već godinu dana različite organizacije zahtijevaju izmjenu Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, čime žele ženama uskratiti pravo na izbor o pobačaju. Ustavni sud je jučer odbacio prijedloge za pokretanje postupka, ali će se Sabor u naredne dvije godine izjašnjavati o novom zakonu.

Iako u BiH žene još nikada nisu ni dosegle punu jednakopravnost, već nazadujemo. Cjelokupna loša situacija u BiH ne dozvoljava da se bavimo problemima pojedinaca u društvu. Žene u BiH su diskriminirane kako u kući, tako i na radnom mjestu i u državi.

Najozbiljnije ugrožavanje prava žena, ali i osnovnih ljudskih prava, svakako je nasilje. Najnovija istraživanja UN Womena kažu da je svaka duga žena u BiH bila žrtva nasilja. Slično je i u regiji. Takvi slučajevi nerijetko završavaju kobno, a za primjer imamo nedavno ubojstvo osamnaestogodišnjakinje u Zagrebu.

Nerina Čevra, direktorica Westminster fondacije za demokraciju u BiH navodi i druge važne primjere nejednakosti žena u bh. društvu.

" Nejednakost je očigledna i na primjeru porodiljnih naknada, gdje ovisno od vašeg mjesta boravka, možete imati ili nemati pravo da se brinete o svom djetetu nakon rođenja bez straha da ćete zbog toga ostati bez posla i to su teme koje moraju biti prioritet, a jedan od razloga zašto nisu je također povezan sa nejednakopravnošću žena, točnije, nema ih dovoljno u politici i javnom životu da bi uopće nametnule ove teme.

Dosadašnji izborni ciklusi, bilo opći ili lokalni, jasno pokazuju da usprkos obaveznim kvotama za „manje zastupljen spol“, žene još uvijek nisu ušle u više do 20% zastupničkih klupa. Štoviše, i kada osvoje mandate, mnoge ili ustupe te mandate svojim kolegama ili pasivno obavljaju svoje dužnosti, bez nekog kvalitetnog doprinosa procesu, uz par izuzetaka."

Nerina objašnjava da se vrlo često na stranačkim listama nađu žene bez ikakvog iskustva ili zanimanja za sudjelovanje u politici. Stranke ne koriste unutarstranačke mehanizme da ojačaju kapacitete svojih kandidatkinja, kako bi bile kvalitetne političarke, Čak i kada postoje forumi i udruge žena unutar stranaka rijetko imaju funkciju razvijanja politike, a još rjeđe imaju stvarnu moć i utjecaj u pogledu izborne strategije i aktivnosti stranke po tom pitanju.

A najznačajnija prepreka leži u samim ženama. Trebaju se nametnuti i kao glasačko tijelo sa određenim zahtjevima za svoje predstavnike/ce, i kao kandidatkinje i političarke, da se javno obrate i iskažu svoje mišljenje i stav sa uvjerenjem. Da bi do toga došlo, najefektivniji put je izabrati više žena. Jer, manje je vjerojatno da će jedna žena u grupi od petnaest podići svoj glas među ostalim muškarcima, dok bi njih pet već činilo tim. Vjerujem da bi se tada više oslanjale jedne na druge.

Istraživanje predizborne kampanje 2016. Westminstera pokazuje da su žene potpuno zanemarene od strane stranaka kada se radi o pristupu javnom prostoru i medijima. Od 40% žena sa listi, tek 10% od ukupnih javnih nastupa  je bilo medijski predstavljeno.

Možda je upravo i manjak žena u vlasti razlog što je Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji i dalje na čekanju.

Mreža za izgradnju mira, Ženska mreža BiH i Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“ organiziraju tjedan ženske solidarnosti i izgradnje mira, tijekom kojeg će imati preko stotinu aktivnosti u 30 bosansko-hercegovačkih gradova, gdje će govoriti o ovim temama, a na 8. ožujka u Banja Luci i Sarajevu imat će aktivističku šetnju, kojom žele upozoriti na sva ova važna pitanja.

Na ovaj dan će i u mnogim drugim zemljama svijeta biti organizirani tzv. štrajkovi, jer se u više od stotinu godina od demosnstracija amerčkih radnica, odnos prema ženama nije značajnije promijenio.

Žene same mogu odlučiti hoće li slaviti ili poduzeti nešto da se dogode promjene.

Dnevnik.ba

.

04. srpanj 2024 15:41