Svetu misu u povodu 76. obljetnice njihova stradanja predvodit će banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u 11 sati na katoličkom groblju u Krnjeuši.
Tim povodom bit će blagoslovljen stari kameni križ, jedini očuvani vidljivi trag na tom devastiranom groblju, koji će biti uzdignut i postavljen na novi betonski pijedestal. Inače, to groblje, smješteno uz regionalni put Vrtoče-Krnjeuša, nosi naziv „Križ".
Komemoracije u spomen na stradalog župnika Barišića i njegove vjernike na groblju u Krnjeuši održavaju se od 2015. godine.
Groblje u Krnjeuši proteklih je dana temeljito iskrčila i očistila skupina mladih Talijana iz Trenta koji su 10 dana volontirali na radnom kampu u Drvaru.
Po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca.
Progon u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikada nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civila hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba, koja nije konačna, odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća ni poginule domobrane.
Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu.
Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti je uništena tako da danas nema nikakvog vidljivog traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” na kojem je vidljiv samo jedan nadgrobni spomenik.
Sličnu sudbinu uništenja tada su doživjele i katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bosanskom Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici.
Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.
Dnevnik.ba