Žižić: Bošnjaci žele alibi za izlazak iz pregovora, za federalizaciju BiH su samo ako bi u svakoj federalnoj jedinici imali većinu

-Dobro je što je ostavljeno  prostora za kompromis. To je uvijek dobro u društvima poput BiH gdje je jedna velika odgovornost na političkim elitama da pokušaju uskladiti ciljeve i interese te da traže uzajamno korisno rješenje. No, vidljivo je da bošnjačka strana traži nešto čime bi legitimirala prekid pregovora, rekao je prof. dr. Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu za Dnevnik plus RTV Herceg Bosne koji je bio posvećen zaključcima s I. izvanrednog zasjedanja HNS-a BIH, javlja Hrvatski Medijski Servis.

On dodaje da je njegovo mišljenje da bošnjačka politika već zadnjih 20 godina ide k tome da promovira većinsku demokraciju i unitarnu državu.

“Oni nisu spremni napraviti ništa što bi osnažilo i omogućilo konstitutivnost i ravnopravnost odnosno političku suverenost triju naroda u BiH”, rekao je Žižić ponovno naglasivši da bošnjačka politička elita želi naći alibi za izlazak iz pregovora, ali da zbog predstavnika međunarodne zajednice održavaju privid da se nešto pregovara.

Upitan zašto neki politički krugovi iz Sarajeva odbacuju federalizam, konstitutivnost naroda predstavljaju kao zastarjeli sovjetski relikt iako znamo da je Belgija kao središte EU urušena na principima federalizma i konsocijacijske demokracije, Žižić kaže da bošnjačkim strankama nije problema federalizam ali mimo etničkih osnova.

“Kod njih često imate vodne federalne jedinice kao da smo u Kraljevini Jugoslaviji. Oni bi decentralizirali ili federalizitrali BiH, ali ako bi se stvorilo ili pet federalnih jedinica i kada bi u svakoj Bošnjaci imali većinu. Nisu oni nužno protiv federalizma ili decentralizacije, ali nikada ni u jednoj federalnoj jedinici Bošnjaci ili Hrvati ne smiju imati većinu i tu ostvarivati svoja prava i imati nekakvu autonomiju”, rekao je Žižić.

Profesor s HKS-a kaže da su federalizam kao i konsocijacijska demokracija, odnosno model demokracije podjele moći između konstitutivnih zajednica je dio europske političke baštine te se primjenjivao u nizu zemalja.

“Konsocijacijska logika odlučivanja postoji čak i na razini Europske unije. Ako govorimo o konstitutivnosti, u Belgiji postoje konstitutivne etnojezične zajednice i nikome ne pada napamet da podriva taj poredak moći između konstitutivnih etničkih zajednica”, rekao je Žižić dodajući da se za razliku od Belgije u BiH se razvlašćivanje konstitutivnih naroda i podjele moći između konstitutivnih naroda se potpuno neosnovano i mitološki predstavlja kao nešto što je napredno, civilizacijski i europski.

Žižić pojašnjava da se tu radi o opsjeni (obmana op. HMS) koja se održava gotovo 20 godina.

“Najgore je da se ovo opskrbljuje energijom koja dolazi iz nekih zemalja EU koje imaju neke svoje ideološke fiksacije i oni su protiv svakog oblika etničkog identiteta i onda oni podupiru navodni građanski model. Ovaj građanski model kojega zagovara bošnjačka strana u BIH je većinski oblik demokracije koji brojčanoj demokratskoj većini jamči dominaciju i hegemoniju”, rekao je Žižić.

Dnevnik.ba