Predsjednik Udruge hrvatskih logoraša iz BiH Miroslav Zelić ocijenio je uvredom hrvatskim žrvama iz BiH jer je bošnjački član Predsjednštva Šefik Džaferović nazočio Koloni sjećanja u Vukovaru, a samo večer ranije negirao da je bošnjačka Armija BiH činila masovne zločine i imala logore za tamošnje Hrvate.
Sama posjeta Vukovaru je podla. To je licemjerno da se došao pokloniti žrtvama Vukovara. Ovo je uvreda Hrvatima u BiH za onoga tko je organizirao i dopustio dolazak osobe koja ima i sumnjivu ratnu ulogu", rekao je Zelić za medije u Mostaru.
Džaferović je u Vukovaru izrazio pijetet prema žrtvama i pritom istaknuo kako su barbarski masovni zločini srpske strane započeli u Vukovaru te kulminirali genocidom u Srebrenici. Večer ranije povodom obilježavanja osnivanja 4. Korpusa Armije BiH u Jablanici kazao kako iza te vojske nisu ostale grobnice ni logori.
"Tamo gdje je bila legalna vlast i Armija BiH poštovana su ljudska prava svih ljudi, očuvani su svi kulturno-povijesni, vjerski objekti i spomenici. Iza Armije BiH nisu ostale masovne grobnice i logori", rekao je Džaferović.
Samo stotinjak metara od mjesta ceremonije na kojoj je govorio bošnjački član BiH Predsjedništva u Jablanici tijekom rata za Hrvate u BiH postojao je logor Muzej narodne revolucije u kojemu je bilo zatočeno oko 600 Hrvata, za što postoje i dvije presude Suda BiH.
Predsjednik Udruge logoraša u BiH Miroslav Zelić, koji je sam prošao torture logora Armije BiH, rekao je kako Džaferović prednjači u lažima i umanjivanju zločina nad Hrvatima u BiH.
"Takva Džaferovićeva izjava je zla i protivna odlukama Suda Bosne i Hercegovine koji je donio presudu za bugojanski logor, za Jablanicu, Konjic i mnoge druge diljem BiH. U presudi za bugojanske logore i mjesta zatočenja osuđeno je više osoba, upravitelji logora te visokopozicionirani dužnosnici iz Armije BiH", pojasnio je Zelić.
Sud BiH osudio je na sedam godina zatvora Nisveta Gasala koji je bio upravitelj logora za Hrvate na Stadionu “Iskra” u Bugojnu, a na po četiri godine zatvora drugooptuženog Musajba Kukavicu koji je bio zapovjednik osiguranja u logoru, te Senada Dautovića koji je bio načelnik Stanice javne sigurnosti u Bugojnu.
U tome srednjobosanskom gradiću proljetos su ukopani posmrtni ostaci četiri Hrvata od skupine 21 najvišeg političkog i vojnog dužnosnika, koji su u ljeto 1993. godine najprije bili zatočeni u logorima, a zatim odvedeni i ubijeni na lokaciji izvan grada.
Zelić je dodao kako je u Bugojnu pet crkava bilo devastirano, a pojedine potpuno uništene od strane Armije BiH. Tri župna ureda su potpuno spaljena. Svi spomenici su bili uništeni, a katolička groblja devastirana. Sva sela gdje su živjeli Hrvati su bila potpuno spaljena, tvrdi Zelić.
Po njegovim riječima na prostoru pod nadzorom bošnjačke Armije BiH tijekom rata postojao je 331 zatočenički centar i logor u kojima je bilo zatočeno 14.500 hrvatskih civila i vojnika.
Dnevnik.ba