Usporedili smo sanaciju deponije Karepovac Split s deponijom Uborkom. Kod deponije Karepovac prve kuće su na udaljenosti od 50 metara, stambene zgrade na 300 metara, poznati City centar centar je udaljen 500 metara, a more i plaže 1 km od deponije.
I u Splitu su postojale inicijative za blokadu deponije, ali kod uspostave namjere gradske i kotarske vlasti za sanacijom, te iste udruge su to prihvatile i čak zagovarale zajedno s Gradom Splitom sanaciju deponije Karepovac.
U samoj sanaciji prvo s čime se treba krenuti je prebacivanje tijela odlagališta da se time dobiju blaži nagibi i „kapa“ na vrhu jedinstvenog deponijskog tijela. To se mora učiniti kako bi tijelo deponije dobilo ispravnu formu i da se zemljani sloj „barijere“ ne bi ispirao zbog oborinskih voda nakon što iznad toga trebaju biti postavljeni složeni geosintetički slojevi. Trenutno su deponijska tijela na deponiji Uborak formirana s nabacanim prekrivnim slojem sastavljenim od sloja zemlje i pijeska i jako su nestabilna.
Odlaganjem komunalnog otpada na deponijsko polje na odlagalištu, zbog biorazgradivih tvari u otpadu, bakterijskim reakcijama počinje se stvarati plin metan, i to je proces koji se, zbog prirodne razgradnje, neprestano odvija dulji vremenski period nakon sanacije. Ukoliko se taj plin odgovarajućim postupcima ne sanira prijeti velika opasnost požara unutar deponijskog polja uslijed čega nastaje buktinja koju je teško ugasiti. Tijekom izgaranja nastaju otrovni plinovi i brojne reakcije koje uzrokuju teška zagađenja okoliša, veliku emisiju stakleničkih plinova i ugrožavanje ljudskog zdravlja šireg lokaliteta deponije.
Plan sanacije deponije Uborak podrazumijeva nekoliko ključnih procesa. Prvi korak je postavljanje „bentonitnog“ tepiha na deponijsko tijelo koji sprečava izlazak plina kroz slojeve u atmosferu i sve ostaje ispod plinskih zdenaca. Nakon toga se postavlja „geodren koji sprečava prodor oborina u deponijsko tijelo i usmjerava ih na oborinske kanale odvodnje koji će se izgraditi oko deponija, potom u pročišćivač otpadnih voda. Treći korak podrazumijeva postavljanje „geomreže“ pod nagibima da bi se spriječila erozija deponijskog polja. Na te se slojeve postavlja zadnji rekultivirajući, odnosno metar debeo zemljani sloj, na kojem će se poslije posaditi trava i niska stabla. Uz deponij ostaje servisna cesta za održavanje zdenaca i košnju, kao i pristup za vatrogasce.
Nakon sanacije neugodnih mirisa više definitivno ne bi trebalo biti. Procjena je da će još najmanje 50-ak godina biti deponijskog plina koji bi se mogao stvarati, a koji će se prikupljati sustavom za otplinjavanje. Monitoring je predviđen i nakon samog dovršetka sanacije, a onda će se redovno vršiti provjere stanja okoliša kontrolom meteoroloških parametara na odlagalištu, kontrolom emisije tvari u zrak iz odlagališta, kontrolom oborinskih voda i kontrolom slijeganja razine tijela odlagališta. Ukupna vrijednost projekta sanacije je oko deset milijuna konvertibilnih maraka, gdje se Grad Mostar u punom iznosu mora zadužiti zbog lošeg upravljanja deponijem proteklih godina. Iz Gradske uprave Mostara napominju da će provedba projekta biti u skladu s EU pravilima, te biti ispunjenja unaprjeđenjem prirodnog i životnog okoliša Buđevaca i grada Mostara. „Sve što je Grad trebao i mogao poduzeti je učinjeno i dovedeno do kraja. Jedini razlog zašto godinu dana nemamo ozbiljne aktivnosti na tom lokalitetu su opstrukcija od strane „G. I. Jer nas se tiče“, ističe gradonačelnik Mario Kordić. a predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić dodaje, “ iluzije da će Grad moći zatvoriti deponiju dok ne nađemo novi lokalitet ili drugačiji način zbrinjavanja otpada, po meni je neshvatljiva''.
Pokraj deponije Uborak napravljena je alternativna deponija za krupni otpad kojom gospodari jedno od lokalnih gradskih komunalnih poduzeća. Dok na primarnoj deponiji Uborak ponestaje prostora za odlaganje otpada svih vrsta na gore spomenutoj alternativnoj deponiji slobodni prostor se konstantno povećava jer se iz tog prostora vrši iskop šljunčanog materijala čija cijena doseže čak do 20 konvertibilnih maraka. Ovo pitanje već se ranije postavljalo u medijima - što se događa, jesu li gradske vlasti i nadležne institucije upoznate s trenutnim stanjem i procesima koji se odvijaju u alternativnoj deponiji odakle se prema procjenama stručnjaka iskopalo više od 150.000 m3 šljunka tržišne vrijednosti veće od 2 milijuna konvertibilnih maraka?
„J. P. Deponija d.o.o.“ Mostar je stvorila dugovanja od gotovo 18 milijuna konvertibilnih maraka, koju Grad kao osnivač mora platiti . Deset milijuna konvertibilnih maraka koštat će sanacija postojećeg stanja i gotovo osam milijuna konvertibilnih maraka potrošenih od dugoročnih kredita koje će cjelokupno snositi proračun Grada Mostara. Logičan zaključak je da Uprava „J. P. Deponija d.o.o.“ nije sposobna gospodariti deponijom na odgovarajući način, niti poslovnim procesima ove javne ustanove u gradskom vlasništvu.
Dnevnik.ba