Ali pad za nekoliko feninga čini se nedovoljnim, a cijene goriva kao da su zakovane unatoč činjenici da je barel nafte na burzi prošlog tjedna koštao 96,80 dolara.
Manje vozili
S približno istim cijenama barela nafte prije tri godine vozači u BiH su litar goriva plaćali između 2,26 i 2,36 KM.
Iako se na prvi pogled čini da nešto na bh. tržištu ne štima, da rast cijena na burzama osjetimo odmah, dok na pojeftinjenje moramo čekati, u međuvremenu se, osim jačanja dolara, mnogo toga promijenilo, piše Avaz.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović pojašnjava da je u periodu pandemije koronavirusa u Europi značajno smanjena potražnja, ljudi su se manje vozili, radili su od kuće, pa je to dovelo do gašenja oko 20 rafinerija.
- S druge strane, rafinerijski kapaciteti Ukrajine i Rusije ispali su iz igre, jer Europa više neće tamo kupovati gorivo. Sada je situacija da one rafinerije koje rade imaju više posla nego kapaciteta, pa dižu cijenu koliko mogu i hoće - pojašnjava Pavlović jedan od uzroka.
Dolar i euro
Dodaje da su troškovi prerade sirove nafte s 5-6 dolara za tonu benzina i 7-8 dolara za tonu nafte porasli na 46 odnosno 53 dolara.
- Odnos između dolara i eura je poremećen, dolar je došao na ratinu eura, pa će za taj iznos rasti i cijene koje se računaju u dolarima - dodaje Pavlović.
Prestanak noćnog rada
Rast cijena utječe na smanjenje potrošnje, a time i zarade domaćih distributera, dok su troškovi poslovanja značajno veći jer je sve poskupjelo, tako da Pavlović očekuje da će mnogi morati promijeniti režim rada.
- U prvom momentu vjerujem kako će ići na prestanak rada noću, kad je mala frekvencija automobila, osim na tranzitnim putevima. Smanjenje potrošnje će prodavce namalo tjerati na zakonom definiranu maržu kako bi održali dinamiku rada - ističe Pavlović.
Dnevnik.ba