Potkraj veljače Gradsko vijeće odbilo je svih pet prijedloga izmjena Statuta grada na Neretvi zbog podjele između HDZ-a BiH i SDA, koji su se 2020. obvezali donijeti glavni gradski dokument kakav su čelnici ove dvije stranke, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, dogovorili kroz Mostarski sporazum.
Taj sporazum su potpisali uz nazočnost tadašnjeg visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka, voditelja Izaslanstva EU u BiH Johanna Sattlera te tadašnjih veleposlanika SAD-a Erica Gordona Nelsona i Ujedinjenog Kraljevstva Matta Fielda te voditeljicu ureda OESS-a u BiH Kathleen Kavalec. Uz sporazum o održavanju izbora u Mostaru, bile su dogovorene izmjene Izbornog zakona kako bi Hrvati mogli birati svog člana Predsjedništva BiH, te izaslanike u Domu naroda bez preglasavanja od Bošnjaka. Te izborne reforme međutim nisu provedene zbog protivljenja SDA.
Međunarodni diplomati sada pozivaju na istodobno prihvaćanje Statuta kojega je 2004. nametnuo tadašnji Visoki predstavnik Paddy Ashdown, a 2010. godine osporio Ustavni sud BiH, ali i novoga Statuta iz Mostarskog sporazuma iz 2020.
"Od naročite je važnosti da se oba dokumenta usvoje u okviru iste točke dnevnog reda, pošto Statut iz 2004.sada nije u skladu s važećim Izbornim zakonom'', stoji u pismu stranih diplomata. Ovo pismo potpisali su voditelj Izaslanstva u BiH Johann Sattler, visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, te veleposlanici SAD-a Michael Murphy i velike Britanije Julian Reilly, kao i voditelj misije OESS-a u BiH Brian Aggeler. Diplomati pozivaju lokalne stranke da rade na doradama Statuta kako bi popravili dokument iz 2020., ali nakon što ga prihvate u cijelosti.
Mostarski gradonačelnik Mario Kordić, koji je posredno izabran u Gradskom vijeću na tu poziciju nakon lokalnih izbora održanih u zimu 2020., smatra kako predloženi Statut iz političkog sporazuma nije dobar za grad jer bi omogućavao blokade te bi oslabio poziciju središnjih institucija u korist šest gradskih područja.
HDZ BiH i SDA čine vladajuću većinu u Mostaru, no nakon posljednjih općih izbora iz listopada prošle godine ove su se stranke udaljile, a vodeća hrvatska stranka je potpisala sporazume o uspostavi vlasti na državnoj i razini entiteta Federacije BiH s probošnjačko-građanskim blokom kojega predvodi SDP BiH.
Dnevnik.ba