Podsjećanja radi, Narodna skupština Republike Srpske nakon što je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo izmjene Krivičnog zakona, kojim se zabranjuje negiranje genocida, usvojila je zakon prema kojem se ta Inzkova odluka neće primjenjivati na teritoriju Republike Srpske. Nakon toga sedam bošnjačkih delegata podnijelo je apelaciju Ustavnom sudu BIH i to nakon što je Ustavni sud Republike Srpske odbacio njihov veto. Na kraju je Ustavni sud BiH prihvatio apelaciju bošnjačkih delegata i odlučio da Zakon koji je donijela NSRS nije u skladu sa Ustavom BiH.
"Ustavni sud se rukovodio svojom ranijom praksom u nekim sličnim predmetima, jer je visoki predstavnik postupao kao institucija zakonodavna, zamjenjujući nadležni organ, a to je u konkretnom slučaju Paralmentarna skupština Bosne i Hercegovine", rekao je Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BIH na konferenciji za novinare nakon završene Plenarne sjednice Ustavnog suda BiH.
On je rekao da se Inzkov zakon smatra odlukom BiH, koju prema članu 3b entiteti i njihove administrativne jedinice su obavezne poštovati.
"Dakle to je pravna logika, ustavno-pravna logika na kojoj je utemeljena odluka Ustavnog suda. Ustavni sud je odlučio da ovaj zakon, sporni zakon RS, prestaje vrijediti kad se objavi ova odluka, naša odluka u Službenom glasniku BiH", rekao je Ćeman, piše Federalna.ba.
Dnevnik.ba