Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u ponedjeljak je održan okrugli stol na temu Javnost i logopedska djelatnost. Sudionici okruglog stola su Marko Odak, prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Ante Bilić, profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Luka Boneti, prodekan za nastavu Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Zdravko Kolundžić, profesor i voditelj odsjeka za logopediju Sveučilišta u Rijeci, te ravnateljica dječjih vrtića u Mostaru Danijela Kegelj. Na poziv okruglog stola odazvali su se i predstavnici Doma zdravlja u Mostaru, Centar za psihofizičke i govorne poteškoće kod djece i adolescenata, i ravnateljica Osnovne škole za djecu s posebnim potrebama.
Marko Odak. prodekan za nastavu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kazao je kako je studij Logopedije pokrenut 2016. godine u suradnji s edukacijsko- rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Te dodaje kako na studiju logopedije trenutno studira 295 studenata.
„Cilj okruglog stola je raspraviti o temama vezanim za logopedsku struku, aktualnim pitanjima i trendovima vezanim za logopedsku djelatnost. Okrugli stol smo podijelili u dvije kategorije, teme vezane za nastavni proces i unaprjeđenje nastavnog proces i teme vezane za institucije u našem okruženju koje imaju potrebu za logopedima“, kazao je Odak.
Odak ističe kako će razgovarati o diplomama, usklađenosti nastavnog plana i programa s referentnim programom u Republici Hrvatskoj.
„Imamo i međunarodnu akreditaciju iz Republike Hrvatske čime diplome stečene na ovom fakultetu i na studiju logopedije su isto vrijedne diplomama koje se stječu u Republici Hrvatskoj na ERF-u ili Sveučilištu u Rijeci“, rekao je Odak.
Odak dodaje kako će se raspravljati o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta, škola u kojima se nastavni planovi i programi održavaju na hrvatskom jeziku.
„Radi se o izmjeni pravilnika o sistematizaciji kako bi se dobila mogućnost zapošljavanja logopeda, volontera čime može biti uključen u pripravnički staž. Okrugli stol je primjer dobre suradnje koje imamo s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, te vjerujem da će zaključci okruglog stola svima nama doprinijeti u nastavnom procesu za daljnjii razvoj i unaprjeđenje nastavnog procesa kao i spomenutim institucijama za što bolju suradnju s njima i održavanje i razvoj nastavnih baza“, kazao je Odak.
Ante Bilić, dekan Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kazao je kako je došlo vrijeme za unaprjeđivanje procesa i donošenja ključnih stvari koje trebaju poboljšati.
„Ovo je prilika da s jednim stajalištem pratimo trendove razvoja, znanosti i prakse u ovom području“, rekao je Bilić.
Bilić ističe kako su diplome jednako vrijedne kao i diplome koje su izdane na Sveučilištu u Zagrebu.
„Procesi studija svakako podliježu akreditaciji koja se provodi periodično. S obzirom na to da Filozofski fakultet reakreditira Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske treba se držati onih standarda koji su postavljeni da bi studijski programi bili jednako vrijedni s programima koji se provode u Europskoj Uniji“, kazao je Bilić.
Bilić dodaje kako im je važno da program nastave bude kvalitetan.
„Najveći problem nam je organizirati kvalitetnu praksu i praktičan rad za vrijeme studija. Problem je povezati praksu i zahtjeve koji studiji imaju kako bi se na praktični dio moglo provoditi na nastavi“, rekao je Bilić.
Ističe kako je budućnost studija ulagati u vlastiti kadar kako bi se mladi mogli razvijati u znanstvena područja logopedije.
Danijela Kegelj, ravnateljica dječjih vrtića Mostar, kazala je kako su jedina ustanova koja je svojom sistematizacijom zaposlila logopeda.
„Mi ispunjavamo uvjete da primamo i studente na praksu i da mentoriramo diplomirane studente. Mi smo prvi koji smo krenuli u priču nakon završetka studija primat logopede za obavljanje pripravničkog staža. Problem je što su mentor i savjetnik ograničeni godišnjim brojem koliko mogu obuhvatiti ljudi u mentoriranjem i savjetovanjem“, kazala je Kegelj.
Dodaje kako u Hercegovi imaju dva mentora koji mogu raditi u vrtićima i školama.
„Za rješavanje problema treba ići u nekoliko pravaca, a to su izmijeniti birokraciju i omogućiti kvalitetan studij i praksu“, zaključila je Kegelj.
Dnevnik.ba