Za kotorskog biskupa zaređen mons. Mladen Vukšić

Glavni zareditelj bio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, a suzareditelji splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić te barski nadbiskup i dosadašnji apostolski upravitelj Kotorske biskupije mons. Rrok Gjonlleshaj.

Koncelebriralo je 30-ak biskupa i 80-ak svećenika iz BiH, Hrvatske i Crne Gore, među kojima je bio i vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić, prenosi Nedjelja.ba.

Nakon navještenog evanđelja prezbiteri pratitelji fra Valentin Vukoja i fra Dragan Ružić dopratili su mons. Vukšića do oltara čime je započeo obred ređenja.

U uvodnom dijelu bulu pape Franje o imenovanju mons. Vukšića potom je pročitao apostolski nuncij u BiH i Crnoj Gori nadbiskup Francis Assisi Chullikatt.

Apostoli su ostavili biskupe za nasljednike

Uslijedila je prigodna homilija zagrebačkog nadbiskupa Kutleše koji je na početku posvijestio kako je biskupsko ređenje posebno očitovanje zajedništva i jedinstva cijeloga otajstvenog tijela Crkve.

„U vremenu sveprisutnog slabljenja autoriteta i obezvrjeđivanja crkvenih institucija, služba biskupa pokazuje se u svoj svojoj zahtjevnosti, ali i uzvišenosti. Ona se ne može zaslužiti, već ponizno prihvatiti; ne stječe se po zaslugama, nego po milosrđu – za služenje Tijelu Kristovu, Crkvi. Biskup Mladen toga je bio svjestan kada je za svoje biskupsko geslo uzeo riječi nadahnute poslanicom Timoteju: 'Ostani vjeran!' Ta vjernost onome u čemu je poučen i čemu je vjeru dao, 'ističe iz životnog zajedništva s Kristom'. Izazovi vjere danas su mnogobrojni, a svaki pastir zna da zadaću čuvanja, izlaganja i širenja Božje riječi u cjelovitosti Svete predaje (usp. DV 9) može vjerno izvršavati samo ako živi s Kristom, štoviše, ako živi u Kristu, od njegova života, jer on je Život (usp. Iv 14,6)“, kazao je mons. Kutleša napominjući kako su „apostoli ostavili biskupe za svoje nasljednike predajući im svoje vlastito učiteljsko mjesto“  s ciljem čuvanja evanđelja u Crkvi neiskvarenim i živim.

„Današnje drugo čitanje odlomak je iz Druge poslanice Korinćanima, u kojem sveti Pavao iznosi kakva treba biti apostolska služba koju svaki biskup nasljeđuje. Apostol te riječi piše u kontekstu svoje obrane pred protivnicima, pred onima koji propovijedaju sami sebe (usp. 2Kor 4,5), kao i pred onima koji, vođenih židovskim mentalitetom, žele svim kršćanima nametnuti židovske običaje. Pavao im se odvažno suprotstavlja ostavljajući Crkvi snažno svjedočanstvo o važnosti i značenju apostolske službe, ali i zahtjevima koji je prate. To su: ustrajnost, iskrenost i cjelovitost te propovijedanje Krista i služenje čovjeku“, rekao je zagrebački nadbiskup te utančine rastumačio svaku od nabrojanih zahtjeva.

Obraćajući se vjernicima drevne Crkve kotorske kazao je kako su duboko ukorijenjeni u vjeri i ponosnoj baštini svojih predaka, te da su poznati po svojoj plemenitosti, gostoljubivosti i ljubavi prema Crkvi.

''Bokeljska duša, bogata duhovnim naslijeđem i zajedništvom, dočekuje svoga biskupa s otvorenim srcem i radosnom nadom. On među Vas dolazi s velikom spremnošću donositi zajedno s vama plodove svetosti i ljubavi. U toj spremnosti, vjerujem, susreće i srčanu otvorenost svih koji čeznu za Božjom blizinom i čistoćom evanđeoske poruke. Dragi biskupe fra Mladene, po milosrđu si Božjem ponizno prihvatio službu biskupa. Danas u zajedništvu euharistijskoga stola molimo da je vršiš ustrajno, da riječ Božju prenosiš iskreno i u njezinoj cjelovitosti, propovijedajući Krista i služeći ljudima. Sve si ove zahtjeve biskupske službe lijepo utkao u svoje geslo i u svoj grb“, kazao je na kraju mons. Kutleša.

Obred ređenja

Potom je uslijedio sam čin biskupskog ređenja na početku kojeg je mons. Vukšić obećao sve do smrti vršiti službu što mu je od apostola povjerena, vjerno i ustrajno propovijedati Kristovo evanđelje, čuvati čistim i cjelovitim poklad vjere, graditi i trajno ostati u Kristovoj Crkvi i u jedinstvu sa zborom biskupa pod vlašću nasljednika Petra apostola, biti poslušan Svetom Ocu, brinuti za sveti Božji narod te biti ljubazan i milosrdan prema siromasima i tuđincima i prema svima koji oskudijevaju.

Dok je ređenik ležao na tlu pred oltarom, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i sav puk pjevali su Litanije svih svetih.

Središnji čin ređenja bilo je polaganje ruku glavnog zareditelja na glavu ređenika što su potom učinili i suzareditelji kao i svi nazočni nad/biskupi.

Tijekom molitve ređenja nad glavom ređenika držan je otvoreni evanđelistar. Potom je nadbiskup Kutleša pomazao glavu ređenika uljem svete krizme te mu dao evanđelistar, na ruku stavio biskupski prsten, a na glavu solideo i mitru. Novi biskup dobio je i pastirski štap kao znamen biskupstva. Pri završetku obreda izmijenjeni su poljupci mira sa svim nazočnim biskupima.

Pred završetak euharistijskog slavlja novi biskup je, u pratnji svojih suzareditelja, prošao kroz katedralu podjeljujući biskupski blagoslov.

Na kraju mise pozdravne govore uputio je apostolski nuncij nadbiskup Chullikatt, u ime Hrvatske biskupske konferencije i Splitske metropolije splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Križić, u ime Hercegovačke franjevačke provincije provincijal fra Jozo Grbeš, u ime svećenika Kotorske biskupije don Siniša Jozić a u ime vjernika Kotorske biskupije predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i admiral Bokeljske mornarice Mirko Vičević.

Liturgijsko slavlje animirali su zbor Fra Grga Martić iz župe Bezgrešnog Začeća BDM Posušje te župni zbor kotorske katedrale. U liturgijskoj asistenciji bili su i bogoslovi Hercegovačke franjevačke provincije. Ceremonijari su bili don Robert Tonsati i fra Andrija Majić.

Tko je novi biskup u Kotoru?

Podsjetimo, Rimski biskup imenovao je 12. rujna novim kotorskim biskupom Mladena Vukšića, OFM, dosadašnjeg župnika vjerničke zajednice Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Posušju u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji i definitora Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Mons. Vukšić rođen je 28. prosinca 1965. godine u Ljubuškom od roditelja Mirka i Jagode rođ. Lauc. Djetinjstvo je proveo u mjestu Otok koje pripada župi Vitina u kojoj je i kršten 16. siječnja 1966.. Franjevački habit obukao je na Humcu 1984. čime je stupio u Novicijat Hercegovačke franjevačke provincije. Prve redovničke zavjete položio je 1985. Filozofsko-teološki studij pohađao je na Franjevačkoj teologiji u Makarskoj (1986.-1989.) te u Bologni (1989.-1992.) gdje je diplomirao. Svečane zavjete u Redu manje braće položio je 16. rujna 1990. na Kočerinu. Biskup Pavao Žanjić zaredio ga je za đakona 1991. u Mostaru, a za svećenika 26. srpnja 1992. u Čitluku.

Nakon svećeničkog ređenja preuzeo je službu župnoga vikara na Humcu te pomoćnog odgojitelja novaka sve do rujna 1994. kada je otišao u Rim na studij Pastorala mladih i Katehetike. Za boravka na Humcu 1992. pokrenuo je prvo bratstvo Franjevačke mladeži (Frame) na području hrvatskih provincija. Na Papinskom sveučilištu Salesianum 1997. migistrirao je s temom Predavač religije kao odgojitelj.

Završivši studij, uprava Provincije ga imenuje odgojiteljem bogoslova, tj. braće s privremenim zavjetima, u samostanu Hercegovačke franjevačke provincije u Dubravi u Zagrebu te na toj službi ostaje do 2000. godine. Nakon toga obavljao je sljedeće službe: gvardijana i župnika u Slanom do 2003., župnika u Posuškom Gracu do 2010., župnika na Kočerinu do 2013. te župnika u Posušju. Uz to, četiri puta je biran za člana uprave Hercegovačke franjevačke provincije, bio je duhovni asistent Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži.

Dnevnik.ba