"Vrhovni je sud prihvatio žalbu optuženika te ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu. Prvostupanjskom je presudom optuženik proglašen krivim zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti uz primjenu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije (dalje: Zakon o nezastarijevanju)", stoji u objavi Vrhovnog suda.
"Optužnicom je optuženiku stavljeno na teret da je 1994.-1995. kao zamjenik ministra vanjskih poslova i ovlašteni pregovarač u ime Vlade Republike Hrvatske dogovarao uvjete ugovora o zajmu s jednom stranom bankom. Zajam je bio potreban Vladi Republike Hrvatske za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu.
Optuženik se tereti da je iskoristio ratno stanje za uzimanje provizije pri sklapanju tog ugovora. Stavljeno mu je na teret da je dogovorio da mu strana banka za sudjelovanje u pregovorima te kao protuuslugu za ulazak te strane banke na hrvatsko tržište isplati proviziju u gotovini, u visini 5 % odobrenog zajma", piše Vrhovni sud u obrazloženju.
Objasnili zbog čega je ukinuta presuda
Vrhovni sud objasnio je potom zbog čega ukida presudu za ratno profiterstvo. Kažu da nije dokazano da je postupanje Ive Sanadera negativno utjecalo na život ljudi.
"Prema optužnici strana banka je optuženiku isplatila iznos provizije u protuvrijednosti 3.610.528,18 kuna. Takvim postupanjem u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju Republike Hrvatske optuženik je stavljeno na teret da je ostvario protupravnu imovinsku korist. Prema optužnici iznos ostvarene korist u nerazmjeru je s ugroženim temeljnim vrijednosti države i društvene zajednice te interesa Republike Hrvatske", dodaju.
"Vrhovni sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud propustio na pravilan način utvrditi na koji način je postupanje optuženika imalo štetnog utjecaja na materijalne uvjete života stanovništva u ratu i gospodarskog potencijala države te drugih imovinskih interesa ili probitaka države u ratu", kažu.
Pa su onda to i detaljnije objasnili.
"Pravilno utvrđivanje tih činjenica je odlučno i za ocjenu je li ostvarena znatna imovinska korist nerazmjerna. Prvostupanjski sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju. Međutim, radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države.
Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice. Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3.610.528,18 kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva", objašnjavaju.
"Naime, to je jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske tijekom ovog postupka. Pritom, navedeni je zajam, prema prvostupanjskoj presudi, u odnosu na nepovoljne uvjete kreditiranja na domaćem bankarskom tržištu bio povoljan za Republiku Hrvatsku u odnosu na visinu kamatnih stopa i u odnosu na rok otplate.
U vrijeme zaključenja ugovora o zajmu nije bilo stranih konkurentskih banaka na tržištu koje bi bile zainteresirane za kreditiranje Republike Hrvatske, a provizija je isplaćena iz sredstava banke, a ne na teret države", kažu
Ponavlja se postupak
Postupak će se ponoviti.
"U ponovljenom postupku potrebno je s više pažnje ocijeniti jesu li se u ponašanju optuženika stekla sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti. Potom je potrebno ocijeniti ima li mjesta primjeni Zakona o nezastarijevanju odnosno je li ostvarena znatna imovinska korist i nerazmjerna. Prvostupanjski će sud donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će valjano obrazložiti", stoji u objavi.
2018. osuđen na dvije i pol godine zatvora
Bivši premijer i nekadašnji predsjednik HDZ-a u ponovljenom suđenju proglašen je krajem listopada 2018. krivim i nepravomoćno osuđen zbog ratnog profiterstva na dvije i pol godine zatvora. Županijski sud u Zagrebu je zaključio kako je dokazano da je Sanader pridonio destrukciji demokratskog sustava, srozavanju gospodarstva i ugleda države te da je iskoristio ratno stanje za osobno bogaćenje.
Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.
U zatvoru je zbog druge presude
Sanader je u zatvoru od travnja 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.
Sredinom listopada 2021. najviši sud je djelomično potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3.5 milijuna kuna kazne, dok je Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.
Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
Jedinu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen za prodaju jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, Vrhovni sud je potvrdio sredinom studenoga 2021.
Dnevnik.ba