U srijedu se ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se Rusima i u svom dosad najljućem izdanju te u prijetećem i zastrašujućem govoru najavio ''čišćenje ruskog društva'' od neprijatelja i ''petokolonaša''.
Ne ističući, naravno, da je njegova zemlja pokrenula agresiju na susjednu i suverenu Ukrajinu, Putin je bijesno optužio Zapad da uvedenim sankcijama ''zlostavlja'' Ruse koji zbog toga, po njegovim riječima, ostaju bez posla. Predbacio je i Zapadu da zabranjuje rusku glazbu i književnost, a sve je podvukao neizbježnom prispodobom s nacističkom Njemačkom 1930-ih.
''Taj njegov govor ima dosta sličnosti sa srpskom retorikom na početku rata u bivšoj Jugoslaviji. Poslušajte samo fraze tipa ''bjelosvjetski napadi na našu zemlju''. To se često događa diktatorima koji ne vide cijelu sliku, pa tvrde kako su im ''nepravedno nametnute sankcije'', a oni su ''nevini''. S tim da Putin ide korak dalje pa okušava od svoga naroda izvući neku vrstu empatije, što je prilično nevjerojatno kada se pogleda cijela situacija'', kaže komunikacijski stručnjak Petar Tanta za net.hr.
Putin je bjesnio na Zapad, ali još je bjesniji bio na ''domaće izdajnike'' i ''petokolonaše'', one koji po njegovim riječima ''žive i zarađuju u Rusiji, a duhom su na zapadu''. Njih je – s iskrenim ili dobro odglumljenim izrazom gađenja na licu – nazvao ''smećem'' te im otvoreno zaprijetio kvazipoetskom figurom – da će ''biti ispljunuti kao muhe koje slučajno ulete u usta''. No, najstrašnije u čitavom tom fobičnom govoru bila je prijetnja ''čišćenjem ruskog društva'' kako bi se ono osnažilo.
''Ruski narod uvijek može razlikovati istinske domoljube od ološa i izdajnika'', poručio je Putin. Njegova zloslutna poruka nije bila uopćena, nego precizno adresirana političkoj opoziciji, svima koji se usude prosvjedovati protiv rata u Ukrajini, ali i onim oligarsima koje su zapadne sankcije najteže pogodile.
''Iz svega mi se čini da neka struja pokušava doći do Putina i utjecati na njega da popusti priču oko Ukrajine. Oni su za njega ''smeće'' i ''izdajice'' koje, kako kaže, treba razlikovati od domoljuba. Moram priznati da dosad nisam čuo da koristi tako 'tvrd' jezik. Kada jedan političar počne koristiti takve izraze, znači da mu je voda došla do grla. On se potrudio da to fonetski zvuči lijepo pa je rekao da izdajnike ''treba ispljunuti kao muhu koja vam je slučajno uletjela u usta'', nakon čega dolazi najgori i najžešći dio koji tome svemu daje kredibilitet, a to je izraz - prirodno čišćenje društva. To je bila prijetnja usmjerena svim slobodnomislećim ljudima koji su zaključili da ova Putinova priča s Ukrajinom nije baš najpametnija. To je njegova poruka njima: Naje*ali ste!'' – kaže Tanta.
Zanimljiva je i Putinova retorička promjena: u govoru prije tri tjedna uoči pokretanja invazije na Ukrajinu, Putin je isključivo govorio o vanjskom neprijatelju. Sada je, pak, fokus usmjerio na tzv. unutarnjeg neprijatelja.
''On na taj način diže tenziju, jer ljudima kod kuće mora pokazati da je prijetnja eminentna i da se nalazi na kućnom pragu. Ako ljudima u percepciji daš do znanja da im je rat pred vratima, onda će oni na taj način reagirati. Zato te njegove fraze tipa ''petokolonaši su među nama'' ili ''izdajice su oni koji drugačije misle''. Nije to nešto što nismo viđali u Europi u zadnjih stotinjak godina.
Još uoči invazije na Ukrajinu, kada se raspravljalo o tome koja bi to unutarnja snaga u Rusiji eventualno mogla utjecati na Putina, odvratiti ga od ratne avanture ili ga čak svrgnuti s vlasti – oligarsi, ili barem dio njih, spominjani su kao mogući ključni igrači. Oni u rukama drže milijarde (doduše, sada zamrznute), a time i financijske poluge zemlje. Dio njih Putin vjerojatno drži u šaci, a onim drugima je poslao poruku.
''On im time poručuje: ''Ja sam vas stvorio, ja ću vas i uništiti''. Nedavno je za oligarhe rekao da ''mentalno pripadaju Zapadu'', što u Rusiji baš i nije najbolja stvar za čuti kada ti to kaže Putin. Pitanje je što se tamo događa. Oligarsima je blokirana imovina po Europi - riječ je o novcu koji ne možemo ni zamisliti - i sada je pitanje jesu li oni Putinu rekli da malo popusti oko Ukrajine ili mu možda dali do znanja da će s novcem odlepršati u neku zemlju i tamo kupiti državljanstvo. Očito se on oslanja na njih i bijesan je što mu nisu dali punu podršku. Mislim da i među njima ima onih koji su se zavukli u mišju rupu i čekaju da sve prođe, ima onih koji su pobjegli, ima i onih koji su, poput Olega Deripaske ili Romana Abramoviča, jako puno izgubili, a ima i onih oligarha koji podilaze Putinu i daju mu za pravo. On je očekivao da će svi stati na njegovu stranu pa je ovo vjerojatno poruka onima koji to nisu učinili. Ti su u tom njegovom govoru označeni kao ''smeća'' i ''izdajnici''. A zna se što ljudi poput Putina rade onima koje smatraju izdajnicima'', kaže Tanta.
On ističe da je ipak najgore što se može čuti u tom Putinovom govoru izraz ''čišćenje društva''. To je, smatra, veliki korak k totalitarizmu.
''Kad pričamo o Putinu i Putinovoj Rusiji, mi više ne govorimo o nekakvom demokratskom društvu. Njegove poruke su totalitarističke i njihov je ključ ''tko nije s nama, taj je protiv nas''. A takvog će ''ispljunuti kao muhu''. I što je najgore, to nije izgovorio neki afrički diktator. Putinova retorika otkriva da je njega baš briga što će svijet misliti. Bitno mu je što će misliti Rusi i u tom smislu koristit će sve tehnike manipulacije. A prva od tih tehnika je: ''reći ću ti što je istina, a sve ostalo je laž''. Ako se ne slažeš, onda si izdajnik i ne plešeš kako mi sviramo'', napominje Tanta.
Na pitanje dokle Putin može zaoštravati retoriku, i prema svijetu i unutar Rusije, Tanta kaže da će svakako nastaviti ''dodavati gas''.
''On svaku situaciju iskoristi da pojača tenziju. Pogledajte samo kako je bilo dovoljno da spomene nuklearno oružje pa da se u Zagrebu pokupuje sav jod. Retorički gledano, on se ovim nastupom popeo još jednu stepenicu više. A pitanje je koliko će još stepenica biti…'', kazao je na kraju Tanta.
Dnevnik.ba