Vladimir Sabich bio je američka skijaška legenda i nadahnuće za film Roberta Redforda. Ustrijeljen je u obiteljskoj kući

Snijeg mu je donio svjetsku slavu. Njegova zvijezda zasja kao repatica na planinskom vedrom zimskom nebu, ali se i prebrzo ugasi kao da ju strijela obori s horizonta.

Bio je to skijaš Vladimir Sabich, zvani Spider, na hrvatskom Pauk. Na svjetskoj skijaškoj pozornici Vladimir je prvi put bio zapažen 1968., kada je od jednu sekundu bržeg Francuza Jeana Clauda Killyja izgubio zlatnu medalju. Ali od tada se njegova zvijezda naglo počela uzdizati, posebice kada je (1971.) postao profesionalni sportaš i zatim dva puta svjetskim prvakom u alpskom skijanju, prenosi dijaspora.hr.

Nakon teže ozljede, 1973., ponovno se vraća među vrhunske skijaše te u siječnju 1974. pobjeđuje na prestižnom Benson and Hedges specijalnom slalomu. Njegov stil, prirodna elegantnost pokreta i pobjede nad najboljim skijašima svijeta zadivili su ljubitelje zimskih sportova. Kažu da je mladi Sabich bio nadahnuće za film Roberta Redforda Downhill Racer (Alpski skijaš), osim što glavni glumac nije uspio prenijeti Sabichevu osobnost i šarmantnost; njegovu veselu, uvijek prijateljsku i optimističnu narav.

Ovom slavnom skijašu pravo ime je Vladimir Peter Sabich Jr., ali svi su ga znali samo kao Spidera/Pauka. Nadimak mu je dao njegov otac jer je Vladimir bio nedonošče i kada je rođen izgledao je kao da ima samo ruke i noge, pa je otac dobacio da mu sin izgleda kao pauk. I to mu ostade nadimak do smrti.

Spider je rođen u hrvatskoj obitelji Vladimira i Franciske Sabich, godine 1945. u Sacramentu, Kalifornija. Otac mu je bio prometni policajac na kalifornijskim autocestama. Za vrijeme Drugog svjetskog rata prijavio se u američko zrakoplovstvo. Kao pilot bombardera bio je oboren u sjevernom Japanu i proveo je jedno vrijeme u sovjetskom logoru za ratne zarobljenike u Sibiru.

Nakon povratka u Kaliforniju podučavao je nove pilote, a nakon rata ponovno se vratio svom poslu prometnog policajaca. Obitelj je imala troje djece: Mary, Spidera i Stevea. Kada je Spideru bilo pet godina obitelj se preselila u mjesto Kyburz, u poznate planine Sierra Nevada. U tim planinama Sabicha su djeca učila skijati.

Bila je to u svemu primjerna obitelj: puna obiteljske ljubavi i veselja, dobra kućnog odgoja, jake vjere u Boga i samopouzdanja da ustrajan rad i učenje donose uspjehe i napredak. Spider i brat mu Steve bili su i ministranti u mjesnoj katoličkoj crkvici, kapelici Naše Gospe od Sierras. Mary je studirala medicinu i postala liječnica. Spider se već u srednjoj školi pokazao kao dobar skijaš te mu je ponuđena stipendija na Sveučilištu Colorado. Steve je završio srednju školu i postao uspješan poduzetnik, graditelj kuća.

Spiderove dvije uzastopne (1971. i 1972.) pobjede na svjetskom prvenstvu donijele su mu slavu u američkim medijima. Amerikanci su ponosno gledali kako njihov skijaš pobjeđuje Europljane u sportu koji su oni izumili i njime tradicionalno dominirali. Odjednom je njegovo ime postalo prepoznatljivo. Svojom veselom naravi, inteligencijom i lijepim izgledom postao je atrakcija za medije, a time su počele i bolje zarade, lijepa kuća, automobili. Nije to bila zarada kao što danas sportaši zarađuju, ali je Spider ipak počeo udobno živjeti i kretati se u krugu slavnih imena, no ne napuštajući svoje stare prijatelje i rodbinu. Pobjede su se redale, fotografije po raznim časopisima su se blistale, činilo se da je to samo početak jednog uspješnog i slavnog života. Ta svatko je znao tko je Spider Sabich.

Ali odjednom sve se stumbalo, kao da je Sabich naglo skrenuo sa skijaške staze i otišao u provaliju. A ta „provalija“ nije se dogodila na planinskim visinama, nego u njegovoj vlastitoj kući. Bilo je to 21. ožujka 1976. kada se Spider po povratku s dnevne skijaške vježbe susreo sa smrću. Ubila ga je njegova cura Claudine Longet, poznata francuska pjevačica i glumica. Ona je tvrdila da joj je Sabich pokazivao kako rabiti pištolj i da ga je slučajno napucala. Provela je 30 dana u zatvoru i, što bismo mi rekli, „ujeo vuk magare“! Vladimira Spidera Sabicha smrt je prekinula u najboljim godinama.

Dnevnik.ba