Osim Novalića, za spornu nabavu respiratora optuženi su suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, ministrica financija FBiH Jelka Milićević i vlasnik poduzeća Srebrena malina Fikret Hodžić.
Iako je prije dva tjedna bilo najavljeno svjedočenje Fahrudina Solaka, on je od toga odustao pa su danas kao svjedoci obrane Fikreta Hodžića svjedočili zaposlenik SIPA-e Enes Smajić te Radivoje Ikonić, vještak ekonomske struke, piše Avaz.
Enes Smajić je svjedočio na okolnosti vezano za službenu zabilješku prilikom provjere prostorija kompanije Srebrena malina u Srebrenici.
Odvjetnica Fikreta Hodžića Mirna Avdibegović je pitala svjedoka Smajića je li provodio istrage po tom pitanju i na koji način, na što je on kazao da je provodio istrage u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku po usmenim naredbama Tužiteljstva BiH, a razlog je bio provjera po kojoj je osnovi isplaćeno 100.000 KM, a kako u banci nije bilo Odluke o blagajničkom maksimumu, otišli su u kompaniju Srebrena malina u Srebrenici.
Kako je kazao svjedok Smajić, u blagajni kompanije u Srebrenici u metalnoj blagajni se nalazilo oko 87.000 KM u apoenima od 100 i 200 KM, te dodao da nisu izuzeli taj novac.
Tužitelj Mirza Hukeljić je upitao svjedoka Smajića zašto su otišli u prostorije Srebrene maline u Srebrenici, na što je kazao nije bilo Odluke o blagajničkom maksimumu u banci, ali da su iz banke rekli da postoje najave isplate.
Nakon toga je tužitelj upitao je li znao da postoji kompanija i u Vogošći, na što je svjedok rekao da to nije vidio nigdje u dokumentima, iako je znao da postoji, a onda je kazao da nije provjeravao prostorije kompanije u Vogošći i Ilijašu. Tužitelj je aludirao na to da se značajna dokumentacija nalazi u Vogošći i da je tu de facto sjedište kompanije, iako je odvjetnica obrane prigovarala da se tu ne nalazi sjedište kompanije.
Upitan od strane tužitelja Hukeljića tko je pregledao dokumentaciju u Vogošći, svjedok je kazao da su se radnje vodile u timovima.
Zatim je tužitelj Mirza Hukeljić pitao kakav je bio dogovor za Srebrenicu, tko će otvoriti kompaniju kada dođe, na što je on konstatirao da je zvao izvjesnog Redžepa, koji ga je preusmjerio na Fikreta Hodžića. Pitanje što se događalo kada je došao u Srebrenicu nije moglo biti odgovoreno, s obzirom na to da je sudac Branko Perić zabranio da se odgovara na njega jer ga je smatrao irelevantnim.
Na pitanje što je s nedostajućih 13.000 KM od ukupno 100.000 KM, Smajić je kazao da mu je priloženo da je to proslijeđeno za kooperante, a da se više informacija može pronaći u knjigovodstvenom servisu u Srebrenici.
Radivoje Ikonić, vještak ekonomske struke, kazao je da je radio dosta inspekcijskih nadzora, s obzirom na to da je radio u četiri tužiteljstva.
On je dobio naredbu da napravi analizu vezano za ovaj predmet, a koja se ticala nabave respiratora, kredibiliteta kompanije, financijskog poslovanja, opravdanosti avansnog plaćanja i vezano za blagajnički maksimum, a tu naredbu je izdao Sud BiH.
Kako je pojasnio, dobio je dokaze od strane obrane vezano za bilancu uspjeha, kartice blagajne i knjigovodstvo.
Prema njegovim podacima, dobit Srebrene maline sa svim direktnim i indirektnim troškovima iznosila je 6,6 posto, a marža 11 posto. Pojasnio je da u troškove nije uračunao 150.000 eura koje je Srebrena malina trebala isplatili kompaniji iz Crne Gore BTL Medical, jer oni nisu nikad isplaćeni zbog blokade računa. Dodao je da, kada bi se uračunalo i to, dobit bi bila 4 posto te dodao da on nikada ne bi radio ispod 30 posto.
Upitan od strane odvjetnice Mirne Avdibegović može li se vršiti isplata direktno ka Kini ili se mora putem korespondentne banke, on je kazao da se to uvijek radi putem korespondentne banke. Dodao je da je u izvještaju naveo da je Srebrena malina imala stalni rast prihoda i dobiti.
Upitan je li Srebrena malina bila relevantna s ekonomskog aspekta, on je kazao:
- Tko sam ja da se time bavim ako je završen posao.
Osvrnuo se i na pitanje Mirne Avdibegović o avansnom plaćanju u vremenu pandemije te poručio da nijedna država nije htjela dati medicinsku opremu bez avansa, a da zakonski za to ne postoji bilo kakva prepreka. O načinu plaćanja na osnovi predračuna kazao JE da se avans ne može platiti drugačije osim na osnovi predračuna.
Radivoje Ikonić je nakon toga iščitao i član zakon koji se ticao blagajničkog maksimuma, za koji je naveo da njegov iznos u slučaju poljoprivrede nije ograničen u RS-u, nego se donosi internim aktom. O samom novcu koji je pronađen u Srebrenoj malini kazao je da ga nije brojao, nego je to promatrao na osnovi analitičkih kartica.
Nakon toga je riječ uzeo i optuženi Fikret Hodžić, koji je istaknuo da postoji prešutni dogovor s bankama da se on dostavlja na kraju mjeseca jer kompanije ne mogu znati unaprijed koliko im je novca potrebno.
Tužitelj Mirza Hukeljić je zatim ispitivao vještaka Radivoja Ikonića te ga upitao zna li zašto je Odluka o blagajničkom maksimumu bila retroaktivna, na što je rekao da ne zna. Upitan kako je došao do te retroaktivne odluke i zna li uopće je li ona dostavljena banci, vještak Ikonić je rekao ne zna i da mu je ta odluka dostavljena od strane obrane.
Tužitelj je pitao kako to da nije pronašao niti jedan propust, kada je postojao nalaz o inspekcijskom nadzoru gdje su utvrđene nepravilnosti, a on je kazao da ga to nije zanimalo, s obzirom na to da, tvrdi Ikonić, spornih 100.000 KM je bilo za svrhe poljoprivrede, a ne nabave respiratora, čime se on u tom trenutku bavio.
Mirza Hukeljić je zatim konstatirao da državni organ nađe anomalije, a da vještak smatra da to nije relevantno, što, prema njegovim riječima, "dovoljno govori o samom vještaku". Tužitelj se nakon toga osvrnuo i na profakture i fakture, koje su se nalazile u nalazu, a ne u prilozima. Upitao je Radivoja Ikonića je li propitivao vjerodostojnost faktura i profaktura ili ih je prihvaćao takve kakve jesu, na što je rekao da ih je prihvaćao takve kakve jesu.
Nakon toga je tema bila i kako je Ikonić došao do podatka da je 100.000 KM podignuto za svrhe poljoprivrede, odnosno isplaćivanja kooperanata, na što je Ikonić kazao da je kao razlog podizanja navedeno da je podignuto baš za tu svrhu te da ih zbog toga nije dovodio u vezu s nabavom respiratora.
Govorilo se i tijeku kretanja novca za koju je vještak ekonomske struke kazao da je to naveo na osnovi dokumenata iz Kine. Mirza Hukeljić je kazao da je riječ o dokumentaciji obavještajnog karaktera koja ne može biti dokaz. SudacBranko Perić je rekao da se neće time baviti s obzirom na to da je riječ o vještaku ekonomske struke, na što je Hukeljić kazao da je on to naveo u svojoj dokumentaciji.
Riječ je uzela i braniteljica Jelke Miličević Senka Nožica koja je rekla da tužitelji prave predstavu za medije, pa nakon toga, kako kaže, mediji pišu da je „tužitelj razvalio“.
- Mediji razapinju usprkos presumpciji nevinosti zbog agresivnog pristupa tužitelja– rekla je Nožica.
Mirza Hukeljić je replicirao sucu Periću da je trpio kada se obrana nije zaustavila jer je to govorila, a da se njemu sada to prigovara.
- Trpim i ja tebe godinu – odgovorio mu je Perić.
Sudac Perić je zabranio tužitelju da postavi pitanje vještaku ekonomske struke o relevantnosti kompanije, na što je Hukeljić pitao:
- Mogu li ijedno pitanje koje ide meni u korist postaviti do kraja?
Tužitelj Senad Osmić je zatim da je vještak Ikonić naveo da se na osnovi internog akta utvrđuje blagajnički maksimum, pa ga je upitao je li imao uvid u interni akt, na što je vještak odgovorio odrično te da ga nije tražio, prenosi Avaz.
Na sljedećem ročištu će svjedočiti odvjetnik Goran Petrović iz Crne Gore koji je zastupao kompaniju BTL Medical,
Dnevnik.ba