Višković: "Odluke OHR-a ometaju europske integracije BiH"

ene dileme na određene članove zakona, radi se o dva ili tri člana zakona i predložili smo i usuglasili se da se održi još jedan krug konzultacija u narednih dan ili dva, kako bi to pitanje moglo što prije doći na Vijeće ministara i da kao takvo bude prihvaćeno - kazao je Višković.

Vezano za Plan rasta, Višković je naveo kako je Europska komisija donijela novi prijedlog tri neusuglašene mjere.

- Te mjere ostale su neusuglašene prije svega zahvaljujući premijerima određenih kantona u Federaciji koji dolaze iz reda SDA, a koji su u radnom tijelu glasali protiv i onemogućili BiH da još u lipnju ili srpnju uđe u program, kao što su radile i ostale zemlje zapadnog Balkana. Sad je to malo modificirano, pogotovo kod državne pomoći čak je i lakša formulacija nego je bila. Sad se uopće ne referira na entitetsko, nego se samo traži da bude stručno i neutralno, ali kod Ustavnog suda BiH postoje napisana neka tri koraka, a iz njih proizlaze i određene aktivnosti koje je potrebno provesti, pa je u prvom koraku rečeno kako do srpnja 2025. godine trebalo popuniti sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu BiH, a ono što mi prigovaramo i što ćemo zajedno s predstavnicima EU-a pokušati riješiti je "mapa puta", koja se navodi vezano za rješavanja statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH. Mi ne prihvaćamo takvu formulaciju, želimo da jasno i glasno piše da treba donijeti novi zakon o Ustavnom sudu po kome će biti riješeno to pitanje, kakve mape, kakve priče - kazao je Višković.

Dodaje kako je predložio da i popuna mjesta i Zakon o Ustavnom sudu budu vezani i da idu usporedno do prosinca 2025. godine.

- Mislim da tu imamo suglasnost od HDZ-a, a ostalo je da Trojka još vidi kako može utjecati na ljude koji sjede u komisiji koja donosi takvu odluku, a znate da tamo sjede i predstavnici kantona, pa ćemo vidjeti. Predsjedavajuća Vijeća ministara kazala je da će ubrzo zakazati sastanak komisije da se vidi imamo li tu konsenzus ili ga ponovno nemamo. Tu usporedno ide i implementacija oduka Ustavnog suda tamo negdje do kraja 2026. godine, gdje se traži da 70 posto odluka Ustavnog suda budu implementirane unutar Bosne i Hercegovine - istaknuo je Višković.

O pitanju glavnog pregovarača BiH s Europskom unijom, Višković je naveo kako je donesena odluka o "formiranju ureda" za ovu poziciju, ali da ime glavnog pregovarača nije usuglašeno.

- Danas je na stolu bila samo odluka kojom se definira imenovanje pregovarača i ona je prihvatljiva za sve. Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović danas nije mogla biti na sastanku, ali sam razgovarao s njom i kazali smo da bi do implementiranja ove odluke o glavnom pregovaraču i njegovim zamjenicima trebalo donijeti i odluke o pregovaračkoj strukturi, ali to nije ništa epohalno - kazao je Višković.

Dnevnik.ba