Više od 50 posto policijskih djelatnica u BiH su žrtve uznemiravanja na radu

Ovi podaci danas su prezentirani na okruglom stolu o položaju policijskih službenica u Bosni i Hercegovini na kojem je sudjelovao i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Selvid Hurtić.

-U svih 16 policijskih agencija u BiH je zaposleno oko 1.660 policijskih službenica od ukupno 16.000 policijskih službenika. Osim što se susreću s raznim vidovima uznemiravanja na radu, prije svega seksualnim i uznemiravanjem po osnovu spola, imaju problem kome da prijave - rekao je Hurtić.

On je kazao da je zato danas odlučeno da će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH biti nositelj pilot projekta koji će podrazumijevati angažman jednog odvjetnika koji će biti kontakt osoba za prijave policijskih službenica.

-Aplicirat ćemo za sredstva kod veleposlanstvava u BiH i vjerujem da ćemo u narednom periodu početi s realizacijom ovog pilot projekta - poručio je Hurtić.

On je upozorio da je takvo uznemiravanje uvijek teško dokazivo, ali da ako bude postojalo zabilježenih nekoliko prijava protiv pojedinaca, onda će se sigurno neko zapitati i početi da istražuje.

Osim ovih problema, policijske službenice su ministru Hurtiću navele i probleme napredovanja u službi, a samim tim imaju i manja primanja u odnosu na kolege policijske službenika.

- Zaposle se u isto vrijeme, a za deset godina on postane mlađi inspektor, a ona i dalje obični policajac. To je sigurno diskriminacija - zaključio je Hurtić.

Kristina Jozić, predsjednica Udruženja "Mreža policijskih službenica“, inače zaposlena u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, istaknula je prvo da je veliki iskorak što je državni ministar došao osobno na ovaj okrugli sto i što je pokazao veliko interesiranje.

- Od 16 policijskih agencija u BiH, policijske službenice su zastupljene u oko 9 posto, dok Zakon o ravnopravnosti polova nalaže najmanje 40 posto zastupljenosti žena. Ono što je još više zabrinjavajuće jeste da je najviše policijskih službenica zastupljeno na najnižim mjestima u policiji, dakle imaju najniže činove. Nemamo nijednu ženu direktoricu, komesarku niti njihove zamjenike. Tek odnedavno se pojavljuje poneka žena u činovima samostalni inspektor - precizirala je Jozić.

Ona je potvrdila da u praksi nema mnogo prijavljenih slučajeva uznemiravanja na radu, prije svega seksualnog i po osnovu spola, ali da ankete iz 2018. i prošle godine pokazuju da postoji visoka tamna brojka slučajeva.

-Više od 50 posto policijskih službenica je izjavilo da su bile žrtva nekog vida seksualnog uznemiravanja ili uznemiravanja po osnovu pola tijekom svoje karijere. Zato naše Udruženje provodi niz aktivnosti u cilju podizanja svijesti - navela je ona.

Njihov fokus aktivnosti je na podizanju svijesti kako bi potakli žene da prijave slučajeve.

-Na prezentacijama često govorim da ako mi nismo u stanju da unutar svojih redova riješimo ovaj problem, onda se postavlja opravdano pitanje kako mi reagiramo u takvim slučajevima jer je u našem mandatu da zaštitimo žene. Ali, nažalost, to je još pitanje našeg mentaliteta i obrazovanja - dodala je Jozić.

Sanja Sumonja, samostalni inspektor u Upravi za organizirani i teški kriminalitet MUP RS i predsjednica Udruženja “Mreža žena MUP RS” kaže da je najvažnije raditi na osnaživanju žena.

- Moramo raditi intenzivno s njima. Okruženi smo patrijarhalnom strukturom, gdje prvo same žene, a onda dobar dio njihovih kolega i šire javnosti smatra da ženama nije mjesto u sigurnosnom sektoru koji se poistovjećuje s primjenom fizičke sile - objasnila je Sumonja.

Udruženje na čijem je čelu, kako kaže, radi na dvije značajne oblasti - unapređenje položaja žena u sigurnosnom sektoru u RS, a samim tim i BiH, i s druge strane na projektima koje će dovesti do toga da se intenzivno radi na borbi protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije.

Dnevnik.ba