Zanimljivo je kako se rekord s odugovlačenjem izbora prvog čovjeka državne vlade također dogodio prigodom izbora još jednoga Hrvata - Vjekoslava Bevande. Jedini razloga zašto su stvari bile različite u odnosu na to vrijeme leži u činjenici da se prestalo s izbacivanjem legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda, a ponajprije se to odnosi na Hrvate, piše portal Večernjeg lista BiH. Koliko je značajna ovako brza provedba izbornih rezultata, pokazuje činjenica da su, kao nikada to tada, predstavnici međunarodne zajednice požurili čestitati prvoj ženi Vijeća ministara odmah nakon što je okončana procedura glasovanja u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Kao na traci smjenjivali su se američki veleposlanik Michael Murphy, šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler, međunarodni visoki predstavnik Christian Schmidt...
Vanjskopolitička stajališta
Jedan od najtežih poslova imat će ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji će morati uskladiti vanjsku politiku, što je teško poremetila Bisera Turković, čija se agenda djelovanja pretvorila u promoviranje vlastite političke stranke i bošnjačkih interesa te istodobno povezivanje zemlje s režimima i glasovanje na multilateralnim skupovima mimo cijelog civiliziranoga svijeta. Turković je u dva navrata u posljednja dva mjeseca naložila veleposlaniku BiH pri UN-u Svenu Alkalaju da se suzdrži od glasovanja kojima se osuđivalo režim u Teheranu. Početkom prosinca prošle godine u Sarajevu se susrela s iranskim kolegom Hosseinom Amirom-Abdollahianom, što su osudili lokalni aktivisti za ljudska prava te hrvatske i srpske stranke zbog nasilja koje režim mula izvodi nad vlastitim narodom. BiH se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU obvezala pratiti vanjskopolitička stajališta Bruxellesa, no u slučaju Irana skrenula je s te pozicije. Usklađivanje vanjske politike BiH još teže će ići kada je u pitanju ruska agresija na Ukrajinu.
Posebice će to biti teško nakon što je nedavno predsjednik Milorad Dodik donio odluku o odlikovanju ruskog predsjednika Vladimira Putina. U Predsjedništvu BiH pak sjedi srpska članica Željka Cvijanović iz Dodikova SNSD-a. I hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, koji je u državni vrh biran mimo volje Hrvata, glasovima bošnjačkih birača, nedavno je, prigodom rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a, preko veleposlanika Alkalaja oštro kritizirao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta te administraciju SAD-a. No, mediji su uputili na to da Alkalajev istup nije bio usuglašen u državnom vrhu BiH, nego je odražavao Komšićeva stajališta. Oko članstva BiH u EU postoji načelno suglasje, no posve je drugačija situacija s integracijom u NATO jer s tim u vezi srpska strana u BiH prati stajališta Beograda, koji se tome protivi. Značajni testovi suradnje bit će i izgradnja projekata koje je stranka Milorada Dodika postavila pred novi saziv Vijeća ministara, a bez čijeg se pristanka ne mogu realizirati. To se ponajprije odnosi na izgradnju novoga plinovoda, hidroelektrane Buk Bijela, zračne luke Trebinje...
Uspostava federalne Vlade
Jednako tako, stranke koje čine vladajuću koaliciju obvezale su se i na provođenje izbornih reformi. Od toga najveća očekivanja ima hrvatska strana u BiH kako bi se prestalo s praksom preglasavanja i krivotvorenja izborne volje konstitutivnih naroda. Najveće pak iskušenje bit će uspostaviti funkcionalnu Vladu Federacije BiH, čime bi se okončao ovaj ciklus uspostave vlasti iz koje bi bio isključen SDA, stranka koja je teško radikalizirala odnose Hrvata i Bošnjaka. Nova koalicija na federalnoj razini, unatoč raznim previranjima unutar "osmorke", istupanju dijela stranaka, uspjela je donijeti federalni proračun i prihvatiti amandmane koji su dogovoreni s HDZ-om BiH.
Dnevnik.ba