Manje od 9 posto od oko 1400 kompanija iz EU i G7 koje su imale podružnice u Rusiji prije nego što je Moskva napala Ukrajinu prodalo je barem jednu podružnicu u toj zemlji do studenog 2022., prema podacima koje su dobili profesor Simon Evenett sa Sveučilišta St. Gallen i profesor Niccolò Pisani s Međunarodnog instituta za razvoj menadžmenta. Tvrtke nastavljaju poslovati unatoč najoštrijim zapadnim sankcijama protiv Moskve i medijskim izvješćima o izlasku više velikih tvrtki iz zemlje od početka rata u Ukrajini, prenosi Index.hr.
"Ovi nalazi dovode u pitanje spremnost zapadnih tvrtki da se odvoje od gospodarstava koje njihove vlade sada smatraju geopolitičkim suparnicima", kažu autori studije u izjavi.
Iz Rusije su se više povlačile tvrtke sa sjedištem u SAD-u (ispod 18 posto) od onih sa sjedištem u EU (8.3 posto) i Japanu (15 posto). Neke od najvećih svjetskih kompanija, poput Forda, Renaulta, McDonald'sa, IKEA-e i Shella, među desecima su zapadnih tvrtki koje su se potpuno povukle iz Rusije, prema popisu koji je sastavilo sveučilište Yale.
Ipak, mnogi drugi, poput giganta robe široke potrošnje Unilevera, američke franšize brze hrane Subwaya i talijanskog proizvođača tjestenine Barille, nastavili su poslovati u zemlji. Većina zapadnih tvrtki koje su u potpunosti aktivne u Rusiji su njemačke, prema studiji.
Studija je objavljena u trenutku kada dužnosnici i poslovni ljudi koji se sastaju u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu obećavaju veću vojnu i gospodarsku potporu Kijevu, dok se iza kulisa postavljaju pitanja o tome koliko dugo globalna poslovna zajednica može izolirati Moskvu i pronaći nova tržišta za energiju, metale i hranu.
Dnevnik.ba