Važni izbori u Njemačkoj. Očekuje se trijumf AfD-a i težak poraz Scholza
"Naše su slobode sve više ograničene jer se u zemlju puštaju ljudi koji se ne uklapaju", rekao je čelnik AfD-a u Tiringiji, Bjoern Hoecke, na predizbornom događaju u Nordhausenu u četvrtak.
Nijemci danas izlaze na izbore u dvije istočne države, s krajnje desnim AfD-om na putu da po prvi put pobijedi na pokrajinskim izborima, a koalicija kancelara Olafa Scholza doživjet će poraz samo godinu dana prije saveznih izbora. Alternativa za Njemačku po anketama je vodeća na izborima u Tiringiji s 30 posto potpore te je rame uz rame s konzervativcima u Saskoj s 30-32 posto.
Pobjeda bi označila prvi put da krajnje desna stranka ima najviše mjesta u nekom državnom parlamentu od Drugog svjetskog rata. Stranka stara 11 godina vjerojatno ne bi mogla formirati vladu čak i ako ostvari relativnu većinu jer druge stranke u dvije savezne države odbijaju surađivati s njom.
Sve tri stranke u Scholzovoj saveznoj koaliciji gube
Ali jaki rezultati za AfD i još jednu populističku stranku, novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht (BSW), nazvan po osnivačici, bivšoj komunistkinji, zakomplicirali bi stvaranje koalicije. Obje stranke su protiv migracija, euroskeptične su, prijateljski raspoložene prema Rusiji i posebno su jake na istoku zemlje kojim su prije upravljali komunisti, gdje je zabrinutost zbog krize troškova života, rata u Ukrajini i imigracije duboka.
Smrtonosni napad nožem povezan s Islamskom državom prije 10 dana posebno je potaknuo zabrinutost oko imigracije i kritike vladinog načina na koji se bavi tim pitanjem.
"Naše su slobode sve više ograničene jer se u zemlju puštaju ljudi koji se ne uklapaju", rekao je čelnik AfD-a u Tiringiji, Bjoern Hoecke, na predizbornom događaju u Nordhausenu u četvrtak.
Bivši profesor povijesti polarizirajuća je figura koja je berlinski spomenik holokaustu nazvala "spomenikom srama" te je ranije ove godine osuđen zbog korištenja nacističkog slogana na stranačkom skupu.
Sve tri stranke u Scholzovoj saveznoj koaliciji gube na izborima u nedjelju, a Zeleni i liberalni Slobodni demokrati vjerojatno će se boriti da dosegnu prag od 5 posto za ulazak u parlament. Nezadovoljstvo saveznom vladom dijelom proizlazi iz činjenice da je to ideološki heterogena koalicija koju muče unutarnje borbe.
"Izbori bi mogli izazvati potres u Berlinu"
Razvoj događaja na istoku samo će pojačati napetosti u Berlinu, kažu analitičari. "Ti državni izbori imaju potencijal izazvati potres u Berlinu", rekla je Wagenknecht na predizbornom skupu u Erfurtu, glavnom gradu Tiringije, u četvrtak. Politički analitičari kažu da se Scholzova koalicija vjerojatno neće raspasti prije sljedećih saveznih izbora u rujnu 2025. jer nitko od partnera trenutačno ne očekuje dobar rezultat.
BSW, koji se opisuje kao socijalno konzervativan i u ekonomskom smislu ljevičarski, doživio je zvjezdani uspon od svojeg osnivanja u siječnju, što predstavlja posebnu prijetnju Scholzovim socijaldemokratima lijevog centra.
Očekuje se da će stranka osvojiti između 12 i 20 posto u nedjelju, što bi je moglo dovesti u poziciju da utječe na formiranje vlasti u obje njemačke države.
Njezina vanjskopolitička stajališta učinila bi je malo vjerojatnim partnerom za bilo koju veliku stranku na nacionalnoj razini, ali osvaja glasove.
"Posebno mi se sviđa njezino stajalište o ratu u Ukrajini, ne možemo jednostavno nastaviti isporučivati oružje", rekla je pobornica te stranke Carola Gustavus na skupu u Erfurtu. "Čovjek mora pregovarati i s najgorim protivnikom."
Velik jaz između istoka i zapada Njemačke
Očekuje se da će AfD i BSW zajedno osvojiti oko 40 do 50 posto glasova u dvjema državama u usporedbi s potporom od 23 do 27.5 posto na nacionalnoj razini, što otkriva kontinuirani jaz između istoka i zapada Njemačke više od 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja.
Odanost tradicionalnim strankama manja je na istoku, dok su skepticizam prema njemačkim demokratskim strukturama i afinitet prema Rusiji veći.
Smanjivanje ekonomskih razlika sa zapadom i nedavni niz istaknutih ulaganja od više milijardi eura u sektore kao što su proizvodnja čipova i industrija električnih automobila nisu uspjeli oraspoložiti lokalno stanovništvo.
Dnevnik.ba