Ustavni sud BiH poništio Izborni zakon RS

Ustavni sud je razmatrao zahtjeve Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavatečlja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i četiri delegata Doma naroda PSBiH za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24).

U odluci je utvrđeno da osporeni zakon nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.

-Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS. Osim toga, Ustavni sud je podsjetio da Izborni zakon BiH predstavlja „odluku institucija Bosne i Hercegovine“, kao i da su entiteti po Ustavu BiH dužni poštovati te odluke. Stoga je osporeni zakon u cijelosti stavljen van snage, a privremena mjera koja je donesena 24. srpnja 2024. godine prestala je važiti – navodi se u saopćenju Ustavnog suda BiH.

U predmetu AP-509/21 (Sanjin Sefić), Ustavni sud je zaključio da u postupku koji je okončan osporenom presudom Vrhovnog suda Federacije BiH nije prekršeno apelantovo pravo na pravično suđenje, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravo na žalbu.

Ustavni sud je utvrdio da je apelant u postupku uživao sve garancije prava na pravično suđenje i da su o svojim zaključcima redovni sudovi dali relevantna i dovoljna obrazloženja koja ne dovode u pitanje pravičnost postupka.

Također, sagledavajući krivični postupak u cijelosti, Ustavni sud je zaključio da medijska pažnja koja je bila posvećena spornom događaju nije imala bilo kakav utjecaj na konačnu odluku sudova u pogledu apelantove krivnje.

U predmetu AP-1117/22 (Z. J.), Ustavni sud je zaključio da su Okružni sud u Istočnom Sarajevu i nadležni organi uprave prekršili apelantovo pravo na zabranu diskriminacije u vezi s pravom na imovinu kada su odbili njen zahtjev za priznavanje obiteljske mirovine iza umrlog izvanbračnog partnera.

Ustavni sud je podsjetio da je u svojoj praksi već zaključio da razlikovanje bračnih i izvanbračnih supružnika u odnosu na pitanje nasljeđivanja nema razumno i objektivno opravdanje.

Također, Ustavni sud je i u ovom predmetu istakao da građani ne mogu snositi štetne posljedice toga što relevantni zakoni nisu harmonizirani kako bi se provelo dosljedno opredjeljenje zakonodavca iz Porodičnog zakona Republike Srpske o izjednačavanju bračne i izvanbračne zajednice u ostvarivanju imovinskih prava izvanbračnih supružnika, uključujući i ostvarivanje prava na porodičnu penziju.

Kada je riječ o predmetu AP-2312/22 (Federacija Bosne i Hercegovine), zaključeno je da postoji kršenje apelanticinog prava na pravično suđenje, te je ukinuta osporena presuda Vrhovnog suda Federacije BiH i ostavljena na snazi presudu Kantonalnog suda u Odžaku.

-Ustavni sud je utvrdio da Vrhovni sud u konkretnom slučaju nije postupio po Odluci Ustavnog suda BiH broj AP-3424/20 kojom je bila utvrđena proizvoljnost u ranijim obrazloženjima Vrhovnog suda o pitanju retroaktivnog djelovanja odluka Ustavnog suda FBiH i da nije otklonio kršenje ustavnih prava - navode iz Ustavnog suda BiH

U predmetu AP-2540/24 (Srpska demokratska stranka), Ustavni sud je utvrdio da je prekršeno apelacijsko pravo na slobodu udruživanja. Naime, apelantici je u konkretnom slučaju odbijena prijava za sudjelovanje na Lokalnim izborima 2024. godine zbog nemogućnosti dostavljanja vlastitog bankovnog računa.

Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoje objektivni razlozi za nemogućnost otvaranja računa, a to su ekonomske sankcije koje su apelantici prije 20 godina nametnute odlukom Ureda za kontrolu strane imovine Američkog ministarstva trezora – OFAC. Ustavni sud je, između ostalog, naglasio da su izrečene sankcije ekonomske, a na političke naravi i da nisu imale za posljedicu zabranu učešća na izborima odnosno političko djelovanje apelantice.

Istaknuto je da se ovom odlukom Ustavnog suda odlučuje samo je li apelantici, s obzirom na specifične okolnosti konkretnog slučaja i njenu ulogu na samoj političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, trebalo omogućiti sudjelovanje na izborima. Pri tome je naglašeno da Ustavni sud u konkretnom slučaju ne odlučuje kako će apelantica financirati svoje učešće na izborima niti je to predmet konkretnog postupka.

Međutim, Ustavni sud smatra da se apelantici, u okolnostima konkretnog slučaja, striktno formalističkim tumačenjem i primjenom zakona od strane CIK-a, odnosno Suda BiH, ne smije ugroziti pravo na sudjelovanje na izborima jer bi time bilo ugroženo njeno političko djelovanje samo zato što, iz objektivnih razloga, ne može dostaviti broj vlastitog računa, ali je dostavila broj drugog računa otvoren po osnovu komisionog ugovora samo za potrebe financiranja narednih izbora.

Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, priopćeno je.

Dnevnik.ba