Navode da je Grgich bio imigrant iz bivše Republike Jugoslavije i suosnivač jedne od najpoznatijih vinarija u Napi, Grgich Hills, 1977. Odigrao je važnu ulogu u podizanju konkurentnosti doline Napa, koja je danas jedna od najpoznatijih vinskih regija na globalnoj razini.
U Ameriku stigao s 32 dolara
Njegov najvažniji doprinos je onaj iz 1976. godine, kada je chardonnay koji je napravio kao vinar Chateau Montelena nadmašio vrhunska bijela vina iz Francuske na slavnom Judgment of Paris slijepom kušanju.
Rođen 1923. u malom selu kod Metkovića, Grgich je odrastao kao jedno od jedanaestero djece u obitelji vinara. Njegov pradjed, djed i otac bavili su se trgovinom, a s tri godine Grgich je gazio svoje prvo grožđe.
Kako bi nastavio obiteljsku tradiciju, studirao je enologiju i vinogradarstvo na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, gdje ga je jedan profesor nadahnuo snovima o Kaliforniji, nazvavši je rajem. Godine 1954. otišao je iz Jugoslavije i uputio se preko Njemačke i Kanade u Kaliforniju. Tamo je stigao 1958. s malim kovčegom i 32 dolara u cipeli.
Njegove stvari izložene u Nacionalnom muzeju američke povijesti
Grgich je imao sreće, počevši od vinarije Christian Brothers, uspio je ući u vinske krugove na početku zlatnog doba vina u Napi, a za razliku od mnogih drugih u to vrijeme, formalno je studirao vinarstvo. 1972. je udružio snage s bogatim odvjetnikom Jamesom Barrettom, koji je obnavljao vinariju Chateau Montelena, postavši njegov glavni vinar i partner.
Zatim je 1977. osnovao Grgich Hills Estate s Austinom Hillsom iz Hills Brosa. Godine 1980., samo dvije godine od osnivanja nove vinarije, prva berba Grgich Hills Chardonnaya odnijela je prvo mjesto na The Great Chicago Chardonnay Showdownu, osvojivši najviša priznanja u odnosu na više od 200 drugih iz cijelog svijeta. Od tog trenutka Grgich je dobio titulu kralj chardonnaya, poznat po svojoj prepoznatljivoj beretki umjesto krune.
Boca njegovog pobjedničkog Chateau Montelena Chardonnaya iz 1973., zajedno s njegovim originalnim kovčegom i jednom od njegovih beretki, izložena je u Nacionalnom muzeju američke povijesti Smithsonianu. Također su uvršteni u knjigu The Smithsonianova Povijest Amerike u 101 objektu.
Kontroverze
Godine 2003. Grgicha su tužile tri bivše zaposlenice, dvije sestre koje su tvrdile da ih je seksualno uznemiravao kad su imale 17 i 19 godina i knjigovotkinja koja je tvrdila da je dobila otkaz jer je od Grgicha tražila da prestane sa seksualnim nasrtajima.
Grgich je tada zanijekao te tvrdnje, nazivajući svoje ponašanje "običajima starog svijeta", u intervjuu za The Chronicle. Stranke su se nagodile izvan suda 2004. godine.
Dnevnik.ba