Naime, za hlađenje oko 20.000 potrošenih šipki nuklearnog goriva, koje se nalaze u velikom bazenu u skladištu otpada u blizini reaktora 1 i 3 potrebna je električna energija, koja pokreće cirkulaciju vode oko šipki. Otkad je nestalo struje u Černobilu, upaljeni su rezervni dizelski generatori koji prema ukrajinskim tvrdnjama imaju goriva za 48 sati.
Ako se u tom roku ne obnovi opskrba strujom, neće biti rizika od eksplozije, ali voda bi mogla postupno početi isparavati, a para bi mogla biti radioaktivna. No, sva takva para bi ostala unutar skladišta, tvrdi profesorica Claire Corkhill sa Sveučilišta Sheffield, koja je upoznata s konstrukcijom nuklearke u Černobilu. Postoji vrlo mala opasnost od curenja radioaktivnog materijala u druge krajeve Ukrajine ili u Bjelorusiju.
"Ne vjerujem da bi to dovelo do curenja radijacije jer bi trebalo jako puno vremena dok voda ne ispari. Potrošeno gorivo drži se u modernoj zgradi koja bi trebala biti zatvorena i strukturalno čvrsta", pojasnila je profesorica.
Dodaje kako bi situacija mogla biti opasno za ljude koji bi eventualno pokušali ući u skladište, ali navodi da je vjerojatnost curenja radijacije izvan skladište vrlo, vrlo mala.
Dnevnik.ba