"Prekrasno je gorio. Radi se o ruskom S-300, na ruskom teritoriju. I to unutar prvih par dana nakon dopuštenja da koristimo oružje koje je poslao Zapad na neprijateljskom teritoriju", objavila je na Facebooku ministrica ukrajinske vlade Irina Vereščuk i priložila navodnu sliku napada.
Ukrajina je i prije gađala mete na teritoriju Rusije, no ovoga puta je to napravila zapadnim oružjem, što bi moglo izazvati oštru reakciju ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je prošloga tjedna upozorio NATO članice da bi trebale "biti svjesne s čim se igraju" kad govore o napadima na području Rusije.
Zapad prelazi crvenu liniju
Predsjednik SAD-a Joe Biden dao je dopuštenje Ukrajini da za napade na ruski teritorij koristi američko oružje pod uvjetom da gađa samo mete u blizini granice kod Harkiva. Ukrajina nakon ove odluke može koristiti topništvo Himars, koje joj je isporučio SAD, za napade na ruske vojnike i zapovjedne centre u Rusiji, no i dalje ne smije upotrebljavati američke sustave dalekog dometa.
Na sličan potez su se nedavno odlučile Njemačka, Francuska, Britanija te još neke europske zemlje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je Bidenovu odluku i kazao da se radi o "koraku naprijed" pri obrani Harkiva.
S druge strane je u intervjuu za Guardian jasno dao do znanja da pri napadima na ruski teritorij mora imati mogućnost korištenja moćnog oružja dugog dometa - što je "crvena linija" koju SAD zasad ne misli prijeći. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prošli je tjedan kazao kako NATO ima pravo pomoći Ukrajini u njezinom pravu na samoobranu te da to ne čini Savez sudionikom rata.
Rusi upozorili SAD
Kremlj je jučer poručio SAD-u da bi ga mogle čekati fatalne posljedice ako ignorira upozorenja Moskve i ako Ukrajina krene gađati ciljeve na teritoriju Rusije oružjem koje je dostavio Washington.
"Želio bih upozoriti američke čelnike da bi pogrešne procjene mogle imati kobne posljedice. Oni, iz meni nepoznatih razloga, podcjenjuju ozbiljnost našeg odgovora na takav potez", rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. Za sada nije poznato jesu li ukrajinske snage gađale ruski raketni sustav oružjem koje je isporučeno iz SAD-a.
Medvedev: Ovo, nažalost, nije ni zastrašivanje ni blefiranje
Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je nakon objave da će zapadne zemlje dopustiti upotrebu njihovog oružja pri gađanju ciljeva u Rusiji rekao da Moskva nije blefirala kada je govorila o mogućnosti uporabe taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine i upozorio da bi sukob Moskve sa Zapadom mogao eskalirati u sveopći rat.
"Rusija smatra da je sve dalekometno oružje koje koristi Ukrajina već pod izravnim nadzorom vojnika iz zemalja NATO-a. To nije vojna pomoć, to je sudjelovanje u ratu protiv nas. A takvi postupci mogli bi postati casus belli (čin koji izaziva rat)", rekao je Medvedev.
Dodao je da bi bila "fatalna pogreška" Zapada misliti da Rusija nije spremna upotrijebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine. Također je govorio o potencijalu da se strateškim nuklearnim oružjem pogode neimenovane neprijateljske zemlje.
"Ovo, nažalost, nije ni zastrašivanje ni blefiranje. Trenutni vojni sukob sa Zapadom razvija se prema najgorem mogućem scenariju. Postoji stalna eskalacija kada je riječ o vatrenoj moći NATO oružja koje se koristi. Stoga nitko danas ne može isključiti prelazak sukoba u konačnu fazu", kazao je.
Koje su sve zemlje dozvolile upotrebu svog oružja pri napadima na teritorij Rusije?
Uz SAD i Njemačku, dozvolu za upotrebu oružja na području Rusije dale su i Francuska, Britanija te još neke europske zemlje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi Ukrajina trebala imati pravo gađati mete unutar Rusije s kojih se izvode napadi na ukrajinski teritorij.
"Moramo dopustiti Ukrajincima da neutraliziraju vojna mjesta s kojih su projektili ispaljeni, ali ne i druge civilne ili vojne mete. Ne želimo eskalirati", rekao je prošlog utorka.
Parlamentarna skupština NATO-a je početkom prošlog tjedna usvojila deklaraciju u kojoj se poziva na ukidanje ograničenja na ukrajinsku upotrebu zapadnog oružja. U njoj je navedeno da pravo Ukrajine na samoobranu uključuje i pravo napada na legitimne ciljeve izvan svoje zemlje.
Francuska, Nizozemska, Estonija, Litva, Poljska, Švedska, SAD i Velika Britanija podržale su odluku. Italija se u početku protivila rezoluciji, ali je na kraju podržala dokument.
Britanija je ovakvu odluku obznanila još početkom svibnja. Ministar vanjskih poslova David Cameron rekao je da je na Ukrajini da odluči kako će upotrijebiti britansko oružje i naglasio da Kijev ima pravo gađati mete na ruskom teritoriju. "Baš kako Rusija napada unutar Ukrajine, sasvim možete razumjeti zašto Ukrajina osjeća potrebu da osigura svoju obranu", rekao je Cameron.
Dnevnik.ba