Kijev već dugo traži od SAD-a da im dopusti napade američkim oružjem na ruski teritorij, a zahtjevi su se intenzivirali prošlog mjeseca kad su moskovske trupe počele napredovati u Harkivu. Ukrajina nije mogla spriječiti projektile da gađaju njezin sjeveroistočni teritorij.
Nakon donacija projektila Javelin i Stinger, SAD je prešao na isporuke raketnih bacača HIMARS, tenkova M1 Abrams i uskoro će druge zemlje početi isporučivati američke F-16. Napadi dugog dometa, uključujući one izvedene ATACMS-ima, koji se lansiraju sa zemlje, i dalje nisu dopušteni Ukrajini. To je znak da je Bidenova administracija još uvijek oprezna i želi izbjeći eskalaciju, piše Newsweek, a prenosi Index.
Putinove crvene linije
Kremlj, koji je invaziju opisao kao posrednički rat između Rusije i NATO-a, često se tijekom rata pozivao na "crvene linije". Išli su toliko daleko da su sugerirali i upotrebu nuklearnog oružje "ako će postojati egzistencijalna prijetnja državi". Nisu objasnili što bi točno ta egzistencijalna prijetnja trebala biti.
Iako je često prijetio, Putin dosad nije ispunio obećanja da će kazniti Zapad zbog potpore Ukrajini, ali ostaje pitanje hoće li to ostati tako i koje su njegove crvene linije.
"Doći će točka za Rusiju gdje će stvarne crvene linije biti prijeđene i tada će, naravno, poduzeti relevantne protumjere", rekao je Nicolò Fasola, autor knjige "Reinterpreting Russia‘s Strategic Culture: The Russian Way of War".
"Rusija bi mogla odlučiti izvesti drugačiji set napada na različite mete, čak i na teritoriju Poljske", rekao je. "Ili bi mogli ići na demonstraciju uporabe taktičkog nuklearnog oružja."
Prijetnja osvetom
Međutim, Fasola, znanstveni novak na Sveučilištu u Bologni, rekao je da se Rusi "kao i oni boje eskalacije", zbog čega se strahovi Zapada o ruskoj eskalaciji "nisu pokazali točnima u posljednjih nekoliko godina".
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je 23. svibnja priopćilo da će Moskva uzvratiti napadima na mete u Velikoj Britaniji ako Ukrajina upotrijebi britansko oružje za napad na ruski teritorij.
Matthew Hoh, pomoćnik direktora u Eisenhower Media Network (EMN, rekao je da bi ova prijetnja mogla vrijediti i za oružje iz SAD-a. "To znači napade na objekte u Ukrajini, gdje bi NATO trupe obučavale ukrajinske trupe ili pomagale u ukrajinskim zapovjednim funkcijama", rekao je za Newsweek. "To može značiti obaranje NATO-ovih izviđačkih letjelica i dronova ili uništavanje logističkih vozila NATO-a za koje se smatra da dovoze oružje i materijal u Ukrajinu."
Hoh, umirovljeni zapovjednik američkih marinaca, rekao je: "Velika opasnost je što ako ovo oružje sa Zapada pogodi civilnu metu, npr. školu punu ruske djece, kakav bi onda bio odgovor Rusije?"
"Ne mislim da će Rusija ići tako daleko da napadne zapadne vojne ciljeve izvan Ukrajine", rekao je. "Ne mislim da Rusi žele takvu vrstu eskalacije, ali za iznimno male koristi koje će ovo oružje pružiti rizici su jednostavno preveliki."
Nezavisne ruske novine Agentstvo u listopadu 2023. provele su analizu poruka iz Kremlja, koja je pokazala da su ruske vlasti praktički prestale koristiti fraze "crvene linije" i "udari na centre odlučivanja" u svojim prijetnjama Zapadu.
"Putinova crvena linija je već prijeđena"
"Budući da Putin smatra Krim ruskim teritorijem, Putinova crvena linija je već prijeđena", rekao je Zev Faintuch, viši obavještajni analitičar u tvrtki Global Guardian, misleći na česte ukrajinske napade na Krim.
Faintuch je rekao da niz neobjašnjivih požara na lokacijama diljem zemalja NATO-a, za koje se okrivljuje Moskva, pokazuje kakvu je sabotažu Rusija spremna izvesti. "Već smo vidjeli kako Rusija vježba korištenje taktičkog nuklearnog oružja. Malo je vjerojatno da će Rusija napadati zemlju NATO-a na konvencionalan način", dodao je.
Promjena politike Washingtona znači da Ukrajina može gađati ruske trupe i zapovjedne centre, topništvo, logistiku, jedinice protuzračne obrane i borbene zrakoplove na ruskom teritoriju u blizini Harkiva.
"Ono što je stvarno preokrenulo ravnotežu je rusko uvođenje teških kliznih bombi", rekao je Faintuch. "One su jeftine, ima ih u izobilju i gotovo ih je nemoguće oboriti. Jedini pravi način da se zaustave napadi tim bombama je da se bombarderi uklone u letu, ili još bolje, dok su još na zemlji", kaže.
Dnevnik.ba