U istoj presudi sud u Strasbourgu zaključio je da je neosnovan dio prigovora u kojem se pozivao na povrede odredbi Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda koje jamče zabranu nečovječnog postupanja.
Mafalani je prigovorio zbog neodgovarajućih uvjeta u istražnom zatvoru i pretjerano strogog posebnog zatvorskog režima poput socijalne izolacije, potpunog ograničenja korištenja televizije i tiska te stavljanja lisica na ruke i noge tijekom sudskih rasprava.
Europski sud je primijetio da je Mafalaniju određen istražni zatvor zbog sumnje da je sudjelovao u zločinačkoj organizaciji koja je izvršila atentat na dvoje novinara u središtu Zagreba, a u zatvoru je određeno da se, s obzirom na specifičnost i način počinjenja kaznenog djela, primjene posebne mjere nadzora i sigurnosti, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred ESLJP-om.
Takav režim, zaključio je sud u Strasbourgu, bio je opravdan, među ostalim, jer je zločin za koji je Mafalani bio optužen imao obilježja terorističkog akta.
Iako mu nije bilo dopušteno gledati televiziju, slušati radio ili čitati novine tijekom 11 mjeseci koje je proveo sam u ćeliji bez prava na komuniciranje s drugim zatvorenicima zbog vlastite sigurnosti i utjecaja na istragu, ipak su mu bile dopuštene svakodnevne jednosatne šetnje na otvorenom i posjete obitelji i odvjetnika, što je on redovito i koristio.
Europski sud je zaključio i da to razdoblje nije bilo prekomjerno ni toliko ozbiljno da bi dovelo do potpune osjetilne ili potpune društvene izolacije.
Vezano za prigovor neodgovarajuće medicinske skrbi zbog ozljeda nosa, ramena i šake tijekom uhićenja, ESLJP je na temelju medicinske dokumentacije primijetio da su ga pregledali liječnici u brojnim prilikama, dijagnosticirali mu ozljede i liječili njegova stanja prema potrebi. Istovremeno prigovor da njegove ozljede nisu bile sanirane Mafalani, kako se navodi u presudi, ničime nije potkrijepio.
U odnosu na posebne sigurnosne mjere vezanja ruku i nogu tijekom transporta do zgrade suda i tijekom sudskih rasprava ESLJP je utvrdio da one nisu bile nerazmjerne sigurnosnom riziku.
No, prigovor praćenja dopisivanja s odvjetnikom, ESLJP je ocijenio osnovanim jer im je Mafalani dostavio pismo odvjetnika koje je sadržavalo pečat Županijskog suda u Zagrebu i paraf nepoznate osobe iz čega je razvidno da je bilo otvoreno.
Europski sud je primijetio da se prema Zakonu o kaznenom postupku dopisivanje između optuženika i njegovog odvjetnika ne smije nadzirati, osim ako sudac ne odluči drugačije i samo u vezi s određenim kaznenim djelima.
Konačnom presudom Mafalaniju, koji zbog ubojstva novinara i izdavača tjednika Nacional Ive Pukanića i njegova suradnika Nike Franjića služi 16-godišnju zatvorsku kaznu, sud u Strasbourgu dosudio je naknade od 2000 eura na ime nematerijalne štete i 2850 eura za troškove postupka.
Mafalani je zbog kršenja ljudskih prava već dobio sporove u Strasbourgu, ali i pred hrvatskim Ustavnim sudom koji mu je nedavno usvojio tužbu zbog povrede prava prilikom uhićenja.
Dnevnik.ba