U svojoj vjeri na tuđoj zemlji: Slučaj „Fate Orlović iz Konjica“ bez rješenja, obitelj Trlin traži pravdu

Nakon što je obitelj Trlin izašla u javnost s ovom pričom, nisu se dogodile nikakve značajne reakcije nadležnih tijela koja bi trebala provjeriti je li sporna parcela prešla u vlasništvo Islamske zajednice na legalan način.

Zvonimir Trlin za Dnevnik.ba kaže kako su zakon zloupotrijebili pravosudni, notarski i općinski mešetari koji su "posredovali" u kupnji zemljišta od tek jedne (su)vlasnice koja se predstavila kao jedina vlasnica. U stvarnosti, postoji sedam vlasnika parcele.

"Dopis s molbom za pomoći uputio sam reisu-l-ulemi dr.Huseinu ef. Kavazoviću, predsjedniku UO za vakufsku imovinu IZ g.Edhemu Bičakćiću, visokom predstavniku Christianu Schmidtu, OHR-u, američkom veleposlanstvu u BiH, britanskom veleposlanstvu u BiH i drugim međunarodnim organizacijama. Upoznao sam ih o kriminalnim radnjama oko zemlje na kojoj je izgrađena džamija kao i veleposlanstvo Katara u BiH čija je država bila donator izgradnje spornog objekta", pojašnjava Trlin.

Naivnost i pohlepa

Istaknuo je i kako je njegova rodica, koja se predstavila kao jedina vlasnica parcele, bila naivna i pohlepna te se upecala na pripremljeni scenarij moćnika u Konjicu.

"Upozorio sam je na vrijeme i tražio da raskine ugovor kako bi šteta bila što manja. Na sudu je lažno svjedočila o postojanju tzv. izlaganja na Badnji dan 1991. godine na kojem su njoj poklonili svoje dijelove ostali nasljednici. Da su ti dokumenti krivotvorina 'vidi se iz aviona'. Na istom je sudu pak izjavila kako zemljište nije samo njeno vlasništvo nego i ostalih nasljednika. Na temelju te izjave sud je mogao odmah donijeti presudu i vratiti vlasništvo svim nasljednicima, ali nije. Nikad nije kasno da svojom izjavom na sudu vrati vlasništvo svim nasljednicima i vrati se obitelji", rekao je Trlin.

Borba obitelji Trlin traje već nekoliko godina. Tako je najprije Općinski sud u Konjicu odbio zahtjev ostalih nasljednika, njih šest u obitelji Trlin, za povrat zemljišta, poništavanje upisa na parcele te rušenje objekta džamije. Uslijedila je još jedna takva odluka Županijskoga suda Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru koji je odbio zahtjeve drugih koji traže suvlasništvo, nego je tek potvrdio ono što je utvrdio i Općinski sud, kako je oštećen Zvonimir Trlin, koji živi u Zagrebu. Županijski sud je naložio da se njegovo ime upiše s jednom osminom u katastar, dok to, primjerice, nije napravio u slučaju ostalih legalnih nasljednika, čiji se potpisi nalaze na podmetnutom i kriminalno napravljenom dokumentu s obzirom na to da je čak utvrđeno kako je riječ o potpisima na „podmetnutom“ dokumentu. Istu odluku prethodno je donio i Općinski sud u Konjicu. 

Jedan od sedmero nasljednika u obitelji Trlin sklopio je kupoprodajni ugovor s Hamom Maslešom iz Konjica 2016. godine u notarskom uredu Edine Pandža na temelju, tvrdi obitelj, krivotvorenih dokumenata. Odmah po saznanju o krivotvorenim dokumentima podnesena je kaznena prijava, no nekoliko godina nije ništa napravljeno kako bi se to rasvijetlilo. Ime Hame Masleše, bivšeg suca, odvjetnika, a sada javnog bilježnika i člana Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Konjic neprestano se pojavljuje kroz ovaj slučaj. U novome zahtjevu Vrhovnom sudu tužitelji iz obitelji Trlin traže poništavanje kupoprodajnog, a zatim i ugovora o darovanju koji je Masleša potpisao s Islamskom zajednicom. Uz to, inzistira se na brisanju imena u katastarskom operatu Općine Konjic i zemljišnim knjigama Općinskog suda u Konjicu na nekretnini u Galjevu.

Presude

"Čitajući demanti i manipuliranje istinom od strane Hame Masleše, sjetio sam se našeg razgovara u njegovom notarskom uredu u Konjicu na Uskršnji ponedjeljak 2017. nakon dolaska bagera na našu zemlju. Upozorio sam ga na prevaru u zemljišnim knjigama i da su legalni vlasnici izbrisani iz vlasništva. Upozorio sam ga da zato i postoji institut poništenja pravnog posla i ništavnost ugovora o kupoprodaji koji je napravio. Upozorio sam ga da zaustavi gradnju dok je u početnoj fazi. Pravdao se da on nije ništa znao o tome i naprasno prekinuo razgovor kada sam mu rekao da ću ja ovu rasvijetliti i ići do kraja", objašnjava Trlin te dodaje kako sada mora nastaviti borbu za pravdom jer je to "obećao Hami Masleši".

"Kao tuženi Hamo Masleša se nije udostojio da se pojavi na sudu izbjegavajući dati odgovore na naša pitanja", dodao je.

Vezano za ozbiljnost inspekcijskog nadzora Agencije za katastar, nastavlja, dovoljno govori činjenica da je pravomoćnom presudom sud presudio da mu je nezakonito izbrisano vlasništvo krivotvorenim dokumentima.

"Krivotvorina po nepostojećem  tzv. izlaganju na Badnji dan 1991.godine, a Rješenje o tome izdato je 15 godina kasnije. To rješenje nisu zaprimili vlasnici što je problem za sve osim za Sud u Konjicu i direktoru Agencije Željku Obradoviću".

Trlin je rekao kako je nedvojbeno da on Hami Masleši nije prodao svoje vlasništvo niti Islamskoj zajednici da se na privatnom vlasništvu izgradi džamija.

"Sud je potvrdio da sam bio nezakonito izbrisan iz vlasništva i sud mi je pravomoćnom presudom  vlasništvo vratio.Prema svim indicijama Hamo Masleša i drugi uz njega su puno ranije osmislili plan i provedbu brisanja stvarnih vlasnika iz gruntovnice i davanje vlasništva 1/1 rodici koja legalno ima isti udio kao i ja, odnosno jednu osminu. Ona je bila pohlepna i upecala se i postala njihov instrument. Na sudu je pod pritiskom lažno svjedočila ali i priznala da je sporna imovina vlasništvo svih legalnih vlasnika. Sud to nije prihvatio. Masleša, kao jedan od tuženih, nikad se nije pojavio na sudu da bi izbjegao odgovore na naša pitanja. To je nečuveno -  da tuženi neće da dođe na sud i da sudac ništa ne poduzme", zaključuje Trlin.

Donje Selo kod Konjica, u kojemu su prije rata Hrvati i Srbi bili dominantni, nakon rata ima potpuno drugačiju etničku strukturu. Srba više nema te su svoju imovinu uglavnom rasprodali. S druge strane, nešto Hrvata s ei vratilo u ovo mjestu ali rijetki su prodali imovinu. 

Dnevnik.ba