U Sarajevskoj županiji prosječna plaća za 477 KM veća nego u SBŽ-u

Zavod za statistiku Federacije BiH objavio je podatke o prosječnim isplaćenim mjesečnim neto i bruto plaćama za kolovoz ove godine.

Utvrđeno je kako je došlo do nominalnog rasta ove godine, ali da su plaće realno niže u odnosu na isto razdoblje lani.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u kolovozu 2022. godine u Federaciji BiH iznosila je 1138 KM i nominalno je viša za 1,4 posto, a realno niža za 1,3 posto u odnosu na plaće isplaćene u srpnju.

U odnosu na kolovoz 2021. godine prosječna neto plaća nominalno je viša za 13,8 posto, a realno niža za 3,1 posto. Inflacija, koja je u Federaciji BiH u kolovozu iznosila 17,6 posto, “pojela” je nominalni rast plaća koji se dogodio.

Zbog toga su građanima novčanici ipak prazniji početkom mjeseca nego što je to bio slučaj prošle godine u isto doba.

Podaci po županijama Bosna i Hercegovina je po standardu ispod 50 posto europskog prosjeka, odnosno na 41 posto, te je bolje rangirana jedino od Albanije, koja ima standard 39 posto prosjeka Europske unije – posljednji su Eurostatovi podaci.

Ti podaci Statističkog ureda europskih zajednica zapravo su najbolji pokazatelj kako bh. građani žive ili, možda bolje rečeno, preživljavaju. Plaća od 1138 KM za stanovnike nekih županija poprilično je nedostižna, dok je u drugima prosjek mnogo veći.

Tako je prosječna plaća u kolovozu u Sarajevskoj županiji iznosila 1401 KM, po visini prosječne plaće slijedi Hercegovačko-neretvanska županija – 1242 KM, a potom Hercegbosanska županija u kojoj je prosjek 1087 KM. Na četvrtom se mjestu po visini prosječne plaće nalazi Bosansko-podrinjska županija s prosjekom od 1059 KM, slijedi Tuzlanska županija – 1052 KM te Posavska županija s prosjekom od 1044 KM. Prosječna plaća u Unsko-sanskoj županiji iznosi 1037 KM, a u Zapadnohercegovačkoj županiji prosječna plaća je 1021 KM. Dvije županije imaju prosjek plaće niži od 1000 KM. Riječ je o Zeničko-dobojskoj županiji, gdje je prosjek plaće u kolovozu iznosio 975 KM, te Srednjobosanskoj županiji, koja ima najniži prosjek u Federaciji, a koji iznosi 924 KM.

Dakle, prosječna plaća između Sarajevske i Srednjobosanske županije razlikuje se čak za 477 maraka.

Život sve teži

Minimalna plaća od tisuću maraka u Federaciji za poslodavce i Vladu je nerealna, a za građane nedovoljna. Tako bi se ukratko opisala reakcija na nacrt Zakona o minimalnoj plaći koji je pokrenuo Sindikat, a zastupnici podržali. Poslodavci kažu da će, ako ovaj zakon bude prihvaćen bez smanjenja doprinosa na plaću, bez posla ostati više od 50.000 radnika. Troškovi života su povećani, tvrde iz Sindikata. Očekuju da ovaj zakon stupi na snagu već 2023. jer svako kašnjenje dovodi do toga da sve veći broj naših radnika u koje je država uložila napušta BiH. – Neće ovdje doći do otpuštanja. Naprotiv, ova mjera pomoći će da zadržimo svoje kvalitetne stručne radnike koji ne žele ići u zemlje EU-a jer je tamo plaća tri ili četiri puta veća nego što je u BiH – izjavio je Selvedin Šatorović iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Plaća od 1000 KM odavno je u BiH nedovoljna za preživljavanje. Stariji su tu gdje jesu. Kažu – bit će kako mora biti. Mladi ljudi ne vide perspektivu u BiH. Većina njih kaže kako želi ići dalje, trbuhom za kruhom.

U svakom slučaju, ispaštaju građani. Već odavno troškove života ne mogu pratiti, a nema konkretnih pomaka da se nešto mijenja nabolje. Podsjećamo da je minimalna plaća propisana uredbom Vlade FBiH u Federaciji 543 KM. S toliko novca obitelj u BiH može preživjeti tek pet dana s obzirom na to da potrošačka košarica iznosi gotovo tri tisuće maraka.

Supružnici u Sarajevskoj županiji koji imaju prosječnu plaću svoje troškove nekako i podmire, dok je to u Srednjobosanskoj županiji nemoguće, piše Večernji list.

Dnevnik.ba