U Hercegovini se proizvode vrhunska i kvalitetna vina koja osvajaju brojne nagrade na međunarodnim sajmovima
U ovoj općini u BiH svaka obitelj ima zasade vinove loze: Hercegovačka vina cijenjena na svjetskom tržištu
Iako vinari s područja Hercegovine slabo konkuriraju na međunarodnom tržištu, kako zbog slabe zaštite domaćih proizvođača tako i malog, odnosno nikakvog poticaja od države, u toj regiji se proizvode vrhunska i kvalitetna vina koja osvajaju brojne nagrade na međunarodnim sajmovima te stolove svjetskih tržišta.
- Općina Čitluk, Brotnjo je vinogradarska općina i jedina općina u državi BiH u kojoj svaka obitelj ima zasade vinove loze i proizvodi vino. Međutim, zbog slabog ili nikakvog poticaja države, podizanja i opremanja vinograda i podruma te slabog izvoza puno zaostajemo za susjednim vinarskim državama te vinari s područja Hercegovine slabo mogu konkurirati na međunarodnom tržištu. I pored toga, na području općine Čitluk registrirano je 15 do 20 vinara koji proizvode vrhunska vina, a onih što proizvode kvalitetna i stolna vina ima i više - kazao je za Fenu predsjednik OO "Dani berbe grožđa" i predsjednik Općinskog vijeća Čitluk Predrag Smoljan.
Po njemu je zabrinjavajuće što je zadnje četiri do pet godina opao interes kućanstava za podizanjem novih zasada vinove loze i što je došlo do stagnacije u proizvodnji vina.
Sama činjenica, kaže Smoljan, da nema zakona o vinima govori o tome da je sama legislativa vezana za proizvodnju grožđa i vina neuređena i da su vinogradari i vinari BiH u dosta nezavidnom položaju.
- Kada, pak, govorimo o zaštiti domaćih proizvođača, toliko smo otvoreno tržište da nam se može uvoziti sve i svašta. Premda imamo s par država dogovor o slobodnom izvozu vina te nam zemlje svako malo postavljaju barijere i na razne načine našim vinarima otežavanju plasman njihovih proizvoda - navodi Smoljan.
Po njegovim riječima, značajan je iskorak napravljen moderniziranjem vinskih podruma, kušaonica jer moderna proizvodnja vina, odnosno podrumarstvo je nezamislivo bez povezivanja s turizmom i najbolja promocija vina je u vlastitom podrumu, što su, kaže, nažalost uočili tek prije dvadesetak godina.
Kao zoran primjer navodi Istru u Hrvatskoj gdje vinari svoja vina plasiraju upravo u vinskim podrumima.
Godišnja proizvodnja grožđa na području Čitluka prelazi 9.000 tona
Smoljan podsjeća kako godišnja proizvodnja grožđa na području Čitluka prelazi 9.000 tona, a dominantne sorte su Žilavka i Blatna.
- Bilo je pokušaja da se ove sorte prenesu na druga područja, ali ta kvaliteta koju postižu te sorte u Hercegovini ne može se nigdje ni približno postići - dodao je.
U Čitluku se tradicionalno održava i turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija „Dani berbe grožđa".
- Iako je vinarstvo u Hercegovini imalo svojih uspona i padova, nikada nije prestalo biti glavna grana poljoprivrede, a može se reći i način života ovdašnjih ljudi. Upravo kako bi očuvali tradiciju i poticali razvijanje turističke ponude i razvoja poljoprivrede, kako ove općine tako i šire, u Čitluku se već 66 godina održava turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija Dani berbe grožđa - navodi Smoljan.
Kako ističe, manifestacija istodobno ima za cilj zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju, a seže od daleke 1955. godine.
- Brotnjaci nisu slučajno izabrali rujan, odnosno vrijeme trganja grožđa za manifestaciju. Naime, tada vlada posebna atmosfera kada se u podrume unose plodovi dugogodišnjeg rada i s nestrpljenjem očekuju kad će se fermentirati grožđe koje će prerasti u vrhunska vina - objašnjava Smoljan.
Stoga, kaže, i pored epidemije koronavirusa, i prošle i ove godine, iako u znatno reduciranom izdanju, ipak su obilježili manifestaciju kako sportskim tako kulturnim događajima.
Obiteljski podrum "Vilinka" proizvodi do 40 tisuća litara kvalitetnog i vrhunskog vina
Vinar Velimir Ereš, čija obiteljska Vinarija "Vilinka" na Sretnicama (Čitluk) godišnje proizvede od 30 do 40 tisuća litara godišnje vina, kaže kako su se za plasman vina i tržište izborili uglavnom samopromocijom na međunarodnim sajmovima, natjecanjima i izložbama u Zagrebu, Splitu, te u Mostaru i Sarajevu, ali i na Decanarevom svjetskom ocjenjivanju vina gdje su zadnjih desetak godina prisutni.
- Naša su vina osvojila desetke nagrada na domaćem i regionalnim sajmovima, izložbama i natjecanjima. Zadnje tri godine za Žilavku smo dobili dva srebra i jedno zlato, a inače smo pokupili ukupno 20 medalja u Decanteru i tu smo nabolje ocjenjivani u vinu u BiH – kaže Ereš.
Dodaje kako izvoze u Ameriku, Njemačku i Hrvatsku.
- Vinograd posađen na brdu Sretnice, na oko 400 metara nadmorske visine je osunčan po cijeli dan, a sve počinje dobrim i kvalitetnim grožđem, što doprinosi kvaliteti vina i dobrim urodom - kaže Ereš, dodajući kako i ove godine očekuju izuzetnu kvalitetu vina.
Istodobno podsjeća kako je upravo njihovo vino Žilavka X line White Cuvee, papa Ivan Pavao II. pio na službenom ručku u Sarajevu, na što su, kaže, posebno ponosni.
Kad je riječ o budućim planovima, Ereš dodaje kako bi ovaj obiteljski vinograd mogao plasirati i više vina zbog čega razmišlja o proširenju kapaciteta vinarije.
Dnevnik.ba