“Ove godine bilježimo blagi porast čopora vukova sa 158 na 161 pri čemu se radi o očekivanom prirodnom porastu broja životinja”, stoji u priopćenju Saveznog ureda za zaštitu prirode.
Istodobno se s 942 na 975 povećao broj napada vukova na stoku, prije svega ovce i koze, što je opet potaknulo raspravu o dopuštanju odstrela vukova u dijelovima Njemačke gdje je zabilježen najveći broj napada.
Njemačka Kršćansko-demokratska unija (CDU) je nedavno u Europskom parlamentu pokrenula rezoluciju za promjenom EU direktive o zaštiti flore i faune koja bi omogućila kontrolirani odstrel vukova.
U izvješću Saveznog ureda za zaštitu prirode se navodi kako su savezne pokrajine s najvećim brojem vukova dobile značajna sredstva za zaštitu stada. U ovu svrhu je 2021. izdvojene 16,6 milijuna eura između ostalog za podizanje električnih ograda i nabavku pasa čuvara.
U istoj godini država je vlasnicima stada koja su pretrpjela napade vukova isplatila preko pola milijuna eura odštete.
Njemački ogranak svjetske organizacije za zaštitu životinja WWF se jasno izjasnio protiv popuštanja pravila o strogoj zaštiti vukova.
“Aktualne brojke koje se odnose na broj vukova u Njemačkoj jasno pokazuju da Njemačka i dalje mora investirati u mjere koje vukove odbijaju od stoke poput zaštitnih ograda. Beskorisne rasprave i populistički pozivi za odstrel ne pomažu nikome”, stoji u priopćenju WWF-a za Njemačku.
U Njemačkoj je zabranjen odstrel vukova s iznimkama kod agresivnog ponašanja životinja prema čovjeku, što međutim od uvođenja ovog pravila 1998. još nije zabilježeno.
U tzv. vučjoj godini koja počinje 1. svibnja i traje do 30. travnja sljedeće godine, 2021./2022. je pronađeno 148 mrtvih životinja od kojih je najveća većina stradala u prometnim nesrećama. Ilegalno je ubijeno 13 životinja unatoč zabrani odstrela.
Većina vukova je porijeklom s istoka Europe, posebice Poljske, a i najveći broj vukova u Njemačkoj je zabilježen u istočnim, slabo naseljenim područjima Brandenburga i Saske.
Dnevnik.ba