U mostarskom hotelu Bristol ovoga je petka održana promocija knjige „Bosanskohercegovački integracijski put – izazovi u ispunjenju pravnog i ekonomskog kriterija“ koju u koautorstvu potpisuju dr.sc. Edin Rizvanović i Neumljanin, dr.sc. Željko Batinović.
O značaju same knjige tijekom promocije govorili su prof.dr. Vesna Kazazić i prof.dr.Mehmedalija Hadžović, a riječ su prisutnima uputili i autori Rizvanović i Batinović.
„Bosanskohercegovački integracijski put – izazovi u ispunjenju pravnog i ekonomskog kriterija“ – knjiga je nastala temeljem plodne suradnje Sveučilišta i Univerziteta u Mostaru, istaknula je profesorica Kazazić, te naglasila kako autori integracijski put BiH analiziraju konfrontiranjem europskog iskustva i BH ambijenta primjenom EU modela čiju osnovicu čine pravni i ekonomski kriteriji od čijeg ispunjenja i ovisi bosanskohercegovačko članstvo u Uniji.
Profesor Mehmedalija Hadžović pojasnio je kako se motivi nastanka EU ogledaju u stvaranju većeg i kompetitivnijeg tržišta, odnosno u ekonomskim razlozima, te ustrojem zajedničke trgovinske i poljoprivredne politike. U skladu s time, kontinuirani karakter prenošenja europskog iskustva na BiH, temelji se na trgovinskim sporazumima zaključenim sa zemljama regije, te posebno na najznačajnijem dokumentu – Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Naposljetku, prisutnima su se obratili i prof.dr.sc. Edin Rizvanović koji je govoreći o knjizi naglasio kako integracijski model kojeg je EU ponudila BiH nije uniformiran i u političkom smislu jasno određen; od Mape preko Studije izvodljivosti, do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Mišljenja Europske komisije i ocjene odrađenog. Rizvanović je apostrofirao i kako je bitno afirmirati ulogu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje bez kojeg nema provođenja reformi.
„U kontekstu zadovoljenja pravnog i ekonomskog kriterija, ubrzanje procesa zahtijeva značajne izmjene legislative, počev od Zakona o konkurenciji, Zakona o sistemu državne pomoći, Zakona o računovodstvu i reviziji, Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, Zakona o stečaju, Zakona o poticanju razvoja male privrede, te propisa fiskalne naravi, kako bi se osim zadovoljenja kriterija ostvarile temeljne vrijednosti prava: funkcionalnost, pravda i pravna sigurnost.“
„Na kraju, u FBiH treba ustrojiti Privredne (trgovačke) sudove, koji bi kontribuirali bržoj registraciji, efikasnijem rješavanju sporova i svrsishodnijem stečajnom i likvidacijskom postupku čime bi se, u ukupnom izrazu, stvorili uvjeri za dinamičniji ekonomski i društveni razvoj.“ – pojasnio je profesor Rizvanović.
Profesorovim riječima pridružio se i dr.sc. Željko Batinović koji je rečeno pokrio brojkama; istaknuo je tako da prema analizi vanjskotrgovinske razmjene (od 2001.-2017.) stopa pokrivenosti uvoza izvozom bilježi rast sa 35,5% (2001.) na 61% 82017.), s tim da se zadnjih godina bilježi stagnacija. „Kontinuiran je rast izvoza, ali i, posebno zabrinjavajuće, kontinuirano raste uvoz čiji je rezultat visok trgovinski deficit koji se zadnjih godina ustalio na cca 7 mlrd KM. Državne potpore, koje opredjeljuju konkurentnost BH gospodarstva su znatno niže u odnosu na europski standard, a članstvo u WTO-u, koja sa 97% participira u ukupnoj svjetskoj trgovini , je još uvijek želja, a istu sudbinu, od europskih zemalja dijele još samo Srbija i Bjelorusija.“
„Mali Schengen ne može biti alternativa CEFTA-i 2006, a još manje WTO-u!“ – zaključio je Batinović.
Dnevnik.ba