U Mostaru predstavljanje knjige Hrvoja Mandića 'Rat nakon rata 1945.-1951.'
Vijesti

U Mostaru predstavljanje knjige Hrvoja Mandića 'Rat nakon rata 1945.-1951.'

/

Predstavljanje knjige "Rat nakon rata 1945.-1951. – Kazneni progoni jataka protukomunističke gerile u Hercegovini", autora dr. sc. Hrvoja Mandića, bit će upriličeno 20. veljače u Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru s početkom u 19 sati.

Organizator predstavljanja je Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) Troplet, a o knjizi će govoriti povjesničar dr. sc. Ante Čuvalo, magistar povijesti i informatologije Zvonimir Herceg, asistent na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta SUM-a, te sam autor dr. sc. Hrvoje Mandić.

Knjiga donosi prikaz djelovanja komunističkog represivnog aparata protiv jataka koji su pomagali pripadnicima hrvatske protukomunističke gerile.

"Zauzdavanjem jataka slomljena je kralježnica otpora pripadnika navedene gerile i okončan je proces uspostave komunističke vlasti u Hercegovini. Ono što daje dodatnu simboliku i značaj komunističkom otporu jest činjenica da su srž jataka činile žene, odnosno majke kojima su supruzi i sinovi ubijeni kao pripadnici Oružanih snaga NDH na Bleiburgu i križnome putu, te djevojke pripadnika protukomunističke gerile koji su se skrivali u planinama i šumama, kao i njihove sestre. Knjiga iznosi svjedočenja jatakinja koje su na okrutan način bile mučene u komunističkim zatvorima poput Ćelovine (zatvor Okružnog suda u Mostaru) i Kazneno-popravnog doma Zenica (KPD), a neke su bile i ubijene", priopćeno je iz HKZ Troplet.

Kako je navedeno, u dosadašnjoj hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiografiji nije napisan nijedan znanstveni rad na temu kaznenih progona komunističkih vlasti protiv jataka protukomunističke gerile te da je ovo je prvi rad na tu temu.

"Uz prikaze komunističkog terora prema civilnom hrvatskom stanovništvu i bivšim pripadnicima oružanih snaga NDH, a posebno prema potencijalnim jatacima, knjiga donosi i uvid u oružane akcije komunističkih vlasti protiv hrvatske gerile i sudske procese, kao i pregled pripadnika UDB-e koji su vršili progone te imena jataka po općinama (Široki Brijeg, Čitluk, Ljubuški, Grude, Posušje, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Mostar, Konjic, Jablanica, Rama, Čapljina, Stolac i Neum)", stoji u priopćenju.

Hrvoje Mandić rođen je u Mostaru 1987. godine. Doktorirao je 2020. na Fakultetu hrvatskih studija s temom “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću”. Na Hrvatskom institutu za povijest izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u polju povijesti, a na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izabran je u naslovno nastavno-znanstveno zvanje docenta.

Angažiran je kao vanjski suradnik-predmetni nastavnik na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Odjelu za povijest, te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na Sigurnosnim i međunarodnim studijima. Zaposlen je u Središnjem uredu za digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu.

U središtu njegova istraživanja su vojna povijest Drugoga svjetskog rata, hrvatska crkvena povijest u Drugom svjetskom ratu i poraću te Domovinski rat. Dosad je objavio knjigu „Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću“ 2021., a istoimenu knjigu na engleskom jeziku objavio je 2024. godine.

Dnevnik.ba