Ministarstvo sigurnosti BiH isplaćivalo je naknade za odvojeni život pojedincima iako su oni sve to vrijeme boravili u svojim obiteljskim kućama/stanovima i nisu imali pravo na navedene naknade.
Ovo su samo neke od nepravilnosti koje su otkrili revizori u Ministarstvu sigurnosti BiH na čijem se čelu nalazi Selmo Cikotić, piše srpskainfo.com.
Usprkos tomu što je Ured za reviziju institucija BiH dao ovom Ministarstvu pozitivno mišljenje za sve komponente financijske revizije, revizori su utvrdili i niz nepravilnosti.
Konstatirano je tako kako naknada za odvojeni život u pojedinim slučajevima nije obračunata u skladu s važećim propisima, odnosno Odlukom o načinu i postupku ostvarivanja prava zaposlenih u institucijama BiH na troškove smještaja, naknadu za odvojeni život i naknadu za privremeno raspoređivanje.
Naime, revizijom uzorka putnih naloga za službena vozila i isplatnih listi naknade za odvojeni život konstatirano je da je u određenim slučajevima korisnik prava na naknadu boravio u mjestu prebivališta dok mu je istovremeno isplaćena naknada za odvojeni život u punom iznosu.
– Dakle, prilikom obračuna i isplate naknade za odvojeni život ista nije umanjena razmjerno broju dana provedenih u mjestu prebivališta – navode revizori.
Revizori ističu da je na bruto plaće i naknade prošle godine za 179 zaposlenih u ovom Ministarstvu potrošeno 4,9 milijuna KM, što je više za 210.097 KM u odnosu na prethodnu godinu.
Utvrđeno je da je ovo Ministarstvo prošle godine samo na putne troškove potrošilo 207.882 KM, od čega se 54.575 KM odnosi na službena putovanja u zemlji, a 153.307 KM na službena putovanja u inozemstvu.
Provedenim postupcima revizije ustanovljene su određene slabosti u funkcioniranju unutarnjih kontrola. Naime, kod određenog broja putnih naloga uočene su neusuglašenosti između odluka o upućivanju na službeno putovanje i putnih naloga. Neusuglašenost se odnosi na to da je u odlukama navedeno da određeni troškovi padaju na teret organizatora, dok je na obračunu putnog naloga vidljivo da ti troškovi padaju na teret Ministarstva i obratno.
– U pojedinim odlukama je navedeno kako će se koristiti određeno prijevozno sredstvo, ali iz putnih naloga je vidljivo da je korišteno drugo prijevozno sredstvo i slično. Također, u jednom slučaju je uočeno kako troškovi smještaja nisu realizirani prema kategoriji hotelskog smještaja u odnosu na status zaposlenog – napominje se u revizorskom izvještaju.
Ističe se da su nepravilnosti uočene i kod naknada za prijevoz. Iz revidiranog uzorka vidljivo je kako na zahtjevima za reguliranje prava na prijevoz nije prikazana najkraća prometna cestovna komunikacija za utvrđivanje udaljenosti od mjesta prebivališta do mjesta rada.
Ministarstvo nije provjeravalo relaciju navedenih u zahtjevima te su naknade obračunavane i isplaćivane u iznosima većim od pripadajućih. U pojedinim slučajevima primijećen je izostanak ovjerene izjave o prijevozu propisane odlukom Vijeća ministara BiH koja regulira pravo na ostvarivanje ove naknade.
Revizori napominju da je bilo neregularnosti i kod korištenja službenih vozila jer ne postoji pouzdana evidencija o tome zašto se vozilo koristilo i tko ga je koristio.
Naime, tijekom revizije na testiranom uzorku naloga ustanovljeno je da se kod pojedinih naloga pod “locco” vožnjom upisuju pređene relacije i do 200 kilometara bez obrazloženja za nastanak istih.
– Također, kod pojedinih naloga smo ustanovili da se određene relacije kretanja ne podudaraju s relacijama u izvještaju o korištenju TAG uređaja – navode revizori. Napominju da iz nekih naloga proizilazi da ista osoba istovremeno upravlja s dva različita vozila, kao i da prijeđeni put ne odgovara relaciji kretanja.
– Zbog navedenih nedostataka, evidencije Ministarstva o korištenju službenih vozila ne mogu u svim slučajevima potkrijepiti namjensko korištenje službenih vozila – navode revizori.
Dodaje se i da ovo Ministarstvo nije ispoštovalo većinu preporuka ni iz revizorskog izvještaja iz 2020. godine. Od 13 preporuka iz tog izvještaja Ministarstvo nije realiziralo čak osam.
Ugovor o djelu
Izdaci po osnovi ugovora o djelu u 2021. godini su iznosili 244.359 KM, a Ministarstvo je angažiralo najmanje deset osoba putem ugovora o djelu za poslove koji su većim dijelom vezani za postupke azila, rad u azilantskom centru i slično.
Ništa to ne bi bilo sporno da u okviru Ministarstva već ne postoji Sektor za azil s ukupno 18 zaposlenih. Angažiranje na ovim, kao i ostalim poslovima za koje su zaključivani ugovori o djelu je uglavnom obavljano u kontinuitetu tijekom cijele godine, bez transparentnih procedura angažiranja.
– Smatramo kako ovakvo kontinuirano angažiranje nema karakter ugovora o djelu za koji se u pravilu isplaćuje jednokratna naknada – stoji u izvještaju.
Dnevnik.ba