U listopadu 2021. godine zabilježen je rast cijena. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2021. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast za 2,0%.
Više cijene u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka, alkoholnih pića i duhana, odjeće i obuće, stanovanja i režijskih troškova, namještaja i kućanskih uređaja, prijevoza, obrazovanja, restorana i hotela te ostalih dobara i usluga. Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u listopadu 2021. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 1,5%, alkoholnih pića i duhana za 0,1%, odjeće i obuće za 1,9%, stanovanja i režijskih izdataka za 5,7%, namještaja i kućanskih uređaja za 1,0%, prijevoza za 3,5%, obrazovanja za 0,2%, restorana i hotela za 1,4% te ostalih dobara i usluga za 0,6%. Na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen je rast cijena od 4,3%. Razina cijena u listopadu 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 4,3%.
Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 6,7%, alkoholnih pića i duhana za 1,9%, stanovanja i režijskih izdataka za 2,0%, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 2,4%, zdravstva za 0,9%, prijevoza 13,5%, rekreacije i kulture za 1,4%, obrazovanja za 0,2%, restorana i hotela za 1,8% te ostalih dobara i usluga za 1,3%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeće i obuće za 8,7% te komunikacija za 0,3%. "Podaci Agencije za statistiku BiH objavljeni u petak pokazuju da je u listopadu postignut novi rekord kada je riječ o indeksu kretanja cijena hrane, čak 8,4%. Opći indeks kretanja cijena prvi je put dostigao razinu 4. 1% koju imamo i dovodi u zonu inflacije.
Osim povećanja cijena (inflacija), u idućim mjesecima, možemo očekivati i veće razine prikupljenih poreza, prije svega poreza na potrošnju (inflaciju), jer kako cijena raste, raste i osnovica za ubiranje poreza. Na isti proizvod koji je nekada bio jeftiniji, sada će se na njega plaćati više PDV-a, jer je osnovica veća", objavio je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar. Hadžić je uputio i apel vlastima koji glasi: "Smanjite stope doprinosa, ukinite porez na dohodak do 1000 KM i uskladite mirovine s rastom troškova života. Ne trebaju nam sada polovična rješenja, već pravo rasterećenje. Progresivni dio struke će pomoći da se dođe do najboljih rješenja za građane i gospodarstvo."
Da su građani dovedeni na rub, pokazuju i podaci o visini plaća u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna isplaćena neto plaća za rujan 2021. godine iznosila je 1006 KM, što pokazuje nominalan rast za mršavih 1,9 posto u odnosu na prosinac 2020. godine. S plaćama smo daleko iza drugih država iako s cijenama ne zaostajemo. Naime, istog mjeseca prosječna neto plaća u Sloveniji iznosila je 1210 eura ili konvertirano u našu valutu - 2360 maraka.
Očekivano, mnogo kaskamo i za prosjekom u Hrvatskoj, gdje se, također u rujnu, u prosjeku zarađivalo 7108 kuna, odnosno 1846 maraka. U Srbiji još nisu izračunali iznos plaća za promatrani mjesec, ali jesu za kolovoz, kada se zarađivalo 64.639 dinara ili 1075 maraka. I građanima Crne Gore, kada je o plaćama riječ, gledamo u leđa, jer je u toj državi prosječna zarada bez poreza i doprinosa u rujnu iznosila 533 eura (1039 KM). Ovo najbolje oslikava koliko je nizak standard bh. građana i alarm da vlast konačno treba nešto učiniti.
Dnevnik.ba