U Jablaničkom jezeru procvjetale alge. Je li riječ o ekološkoj katastrofi?

Iz udruge "Zeleni Neretva Konjic" na svom službenom Facebook profilu objavili su fotografije Jablaničkog jezera koje je prekriveno mrljama, a voda je promijenila boju.

"Na gotovo cijelom području Jablaničkog jezera prisutne su uznemirujuće pojave. Agencija za vodno područje Jadranskog sliva tvrdi da je u pitanju pojava cvjetanja algi te da nema prisutnog zagađenja vode", navode Zeleni Neretva Konjic.

"Podsjećamo, spomenuta Agencija je najrelevantnija institucija za upravljanje, korištenje i zaštitu vodnih dobara jadranskog sliva u FBIH. Ovo ne bi bilo prvi put da Agencija ne vrši svoje zakonske obveze i ne traži stvarne uzroke ovakvih pojava koji jasno asociraju na zagađenje vode, posebice iz industrijskog sektora", ističu iz udruge.

Iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora za Klix.ba su rekli da su se u travnju ove godine počele primjećivati pojave mrlja i promjene boje na Jablaničkom jezeru koje su posebno bile izražene u plićim dijelovima uz ušća pritoka.

"Izvršeni su uviđaji na terenu i uzorkovanja vode u nekoliko navrata i na više lokacija. Na terenu je uočeno da su prisutne promjene boje i zamućenja s vidljivim nakupinama ispod površine, bez mirisa i odsjaja koji bi ukazivao na prisustvo mineralnih ulja (naftnih derivata) uz prisutan miris 'po zemlji i mulju' ", navode iz Odjela za zaštitu voda Agencije.

Ističu kako je zaključeno da opisane mrlje nisu posljedica izlijevanja naftnih ili sličnih proizvoda, niti koncentriranih fekalnih voda, već da je uočena pojava vjerojatno uzrokovana povećanom biomasom algi.

"Svi do sada zaprimljeni rezultati su također potvrdili da se radi o 'cvjetanju' odnosno povećanoj primarnoj proizvodni algi. Alge su organizmi koji su inače prisutni u vodenim ekosustavima, a uslijed povoljnih okolišnih uvjeta (povišena temperatura vode, povišene koncentracije hranjivih soli, nitrata i fosfata, te slabija strujanja vode) dolazi do povećanja njihove biomase na površini vode. Slične pojave su na Jablaničkom jezeru povremeno bile prisutne i ranijih godina, a pojavljuju se i na ostalim akumulacijama u toplijim periodima godine", ističu iz Agencije.

Navode kako cvjetanja algi inače predstavlja prirodnu pojavu, ali da ubrzana eutrofikacija i klimatske promjene utječu na povećanje njihovog intenziteta, dužine trajanja i učestalosti što potencijalno može dovesti do narušavanja ravnoteže ekosustava i stvaranja nepovoljnih uvjeta za ostale organizme.

Preporuke Agencije je da budući da postoje brojne vrste algi, građani izbjegavaju kontakt i konzumiranje vode u kojoj je prisutna ova pojava.

"Eutrofikacija je prirodni proces starenja vodenih ekosustava koji se u prirodi inače sporo događa, ali se ubrzava uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti. Jablaničko jezero je već proglašeno kao zaštićeno područje podložno eutrofikaciji i osjetljivo na nitrate, što je posljedica svih pritisaka od ljudskih aktivnosti kojima je ovo vodno tijelo izloženo i kojima se u vodu unose dušikovi i fosforni hranjivi spojevi", navedeno je u izjavi Odjela za zaštitu voda.

Ističu kako hranjivi spojevi u vodu dospijevaju iz više različitih izvora, od kojih su najznačajniji otpadne vode iz domaćinstva i industrije, ispiranje gnojiva s poljoprivrednih površina i stočarskih objekata, procjedne vode odlagališta otpada te brojni drugi.

Mjere koje je potrebno provoditi na osjetljivim područjima uključuju adekvatno pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, mjere dobre  poljoprivredne prakse, mjere za smanjenje erozije tla, očuvanje raznovrsnosti staništa bez unosa alohtonih vrsta, te reguliranje svih aktivnosti koje utječu na kvalitetu i raznovrsnost ekosistema.

"Planom upravljanja vodama na vodnom području Jadranskog mora u FBiH 2016.-2021. godine i Nacrtom Plana za period 2022.-2027. godine su također definirane mjere koje je potrebno provoditi kako bi se očuvalo minimalno dobro stanje odnosno potencijal vodnih tijela i spriječilo njihovo pogoršanje. Važno je za naglasiti da je Općina Konjic u funkciju pustila prvu fazu uređaja za tercijarno pročišćavanje otpadnih voda, što je veliki pozitivni pomak u odnosu na prethodne godine i na ostale općine", ističu iz Agencije.

Navode kako bi se u narednom periodu trebala realizirati i druga faza kojom bi se osigurao veći postotak pročišćavanja otpadnih voda iz domaćinstava i smanjio unos hranjivih soli.

Novi industrijski subjekti moraju zadovoljiti sve propisane uvjete za ispuštanje otpadnih voda, dok postojeći imaju prelazni period za usuglašavanje do kraja 2023. godine.

"Mjere dobre poljoprivredne prakse je potrebno što prije propisati, o tome educirati poljoprivrednike, te ih provoditi u praksi. Agencija provodi monitoring vodnih tijela, s posebno definiranim programom za monitoring u osjetljivim područjima", istakli su u izjavi iz Odjela zaštite voda.

Smatraju kako svi subjekti koji svojim aktivnostima imaju utjecaj na ekosustav Jablaničkog jezera, trebaju odgovorno postupati prema njemu kako bi se održala ravnoteža sustava i spriječile ovakve pojave.

Dnevnik.ba